19 Apr 2016
• | Agić A.
• | 27

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 90-120 cm
Boja tijela: siva, žućkasta ili bež sa crno obrubljenim crvenkastim poprečnim mrljama ili uzdužnim linijama

Zmije leopard ili poznatije kao crvenkrpice su zmije srednje veličine, sa skladnim tijelom, prekrivenim glatkim krljuštima. Glava je duga i nije jasno odvojena od tijela, oči su srazmjerne sa okruglim zjenicama. Na stražnjoj strani glave uočava se oznaka u obliku slova “Y”, koja se često proteže između očiju. Imaju red crnih i (ponekad) crvenih mrlja na bokovima. Crna crta iz ugla usta proteže se prema stražnjem rubu oka, takođe imaju i crnu prugu od oka do oka i crnu mrlju ispod oka. Trbušna strana je bijela sa crnim tačkama, a duž tijela trbuh postaje tamniji tako da su zadnji dio trbuha i repa često potpuno crni. 

Nema opisanih podvrsta, ali se crvenokrpice mogu podijeliti na dva oblika: leopardinus sa poprečnim mrljama i situla sa longitudinalnim linijama. Jedan oblik može biti dominantan u nekoj populaciji, mogu i koegzistirati, a ponekad se javljaju i prelazni oblici. 

📍Rasprostranjenost

Ova vrsta je prisutna u južnoj Italiji, na Malti, preko južne Hrvatske (uključujući jadranske otoke), južne Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, submediteranskih dijelova Makedonije, južne Bugarske i većine Grčke (uključujući niz jonskih i egejskih otoka). Ima je i na zapadu Turske i jugu Krima u Ukrajini. Postoje podaci o populacijama na obali Crnog mora (Bugarska), međutim upitno je jesu li to autohtone ili alohtone populacije. Postoje nalazi i sa Kipra, ali zahtijevaju dodatnu provjeru.

U Bosni i Hercegovini naseljava najjužniji mediteranski dio Hercegovine. Neki od poznatih lokaliteta su Mostar, Stolac, Čapljina, Gabela i Zavala, ali je generalno slabo istražena i rijetka vrsta.

🏠 Stanište 

Crvenkrpicu nalazimo u grmlju, makiji, krškim staništima, rubovima livada, močvarama, rubovima potoka, vinogradima, maslinicima, na kamenim zidovima te u seoskim vrtovima i zgradama. Može biti vrlo česta u malim selima ili drugim ruralnim područjima. U suštini, preferira jako suha i osunčana kamenita staništa sa nešto vegetacije i vrelim ljetima na nadmorskim visinama do 500m, iako se može pronaći do 1600m n.v.

🔄 Životni ciklus

Spolna zrelost: 3-4 godine
Starosni vijek: 15 godina

Crnokrpice su aktivne od februara do novembra, ali inaktivnost može biti prekinuta toplim periodima tokom zime. Parenje se odvoja od marta do maja. Ženke se pare svake dvije godine. Međusobne ritualne borbe mužjaka su dio njihove reproduktivne biologije. Mužjaci su generalno u periodu parenja agresivni. Omotavaju se oko ženke i čeljustima se uhvate za njenu glavu. Tako počinje kopulacija koja traje do tri sata. Oviparna je vrsta što znači da polaže jaja, i to obično u julu. Ženka položi 2-8 relativno velikih duguljastih jaja u rupu na zemlji ili na neko skrovito mjesto. Zabilježeno je i polaganje jaja u rupama u stablu maslina, između korijenja grmlja, te u hrpama konjskog ili kozjeg izmeta. 

🍽 Ishrana

Aktivna je danju, osim za vrijeme velikih vrućina kada izbjegava izlaženje na sunce i izlazi u sumrak ili noću. Često je aktivna poslije kiše. Uglavnom živi na zemlji gdje lovi miševe koji su osnovni plijen crvenkrpice. U potrazi za drugim plijenom kao što su gušteri i ptice se nerijetko penje na suhozid, grmlje i drveće. Plijen ubija davljenjem. Kriptično je obojena tako se teško uočava. Može ujesti ako je uznemirena, ali je obično dosta mirna.

🚨 Ugroženost i zaštita

Ova vrsta ugrožena je ljudskim aktivnostima (gubitkom staništa, požarima), a ljudi je također nažalost često ubijaju is straha prema zmijama. Uz to, atraktivna je za kolekcionare pa je često predmet ilegalne trgovine, što dodatno utječe na njenu osjetljivost i ugroženost. 

💡Zanimljivosti

Ova vrsta je dobila naziv leopard zmija zbog svog izgleda, upravo jer po cijelom tijelu koje je svijetle boje, ima uzorke poput leoparda u vidu mrlja obrubljenih crnom bojom. Drugi naziv je crvenkrpica jer su mrlje po tijelu crvene boje.

Grčki naziv za ovu vrstu jeste "spitofido" što znači kućna zmija, obzirom da je često ljudi unose u kuće kako bi kontrolisali populaciju miševa i smatraju je svetom životinjom i zaštitnikom kuće. 

📖 Literatura

🔖Arnold N. & Ovenden D. (2004). Reptiles and amphibians of Britain and Europe - Field Guide. HarperCollins, London, UK.

🔖Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2017). Crvena lista gmizavaca (Chordata, Vertebrata, Reptilia) Federacije Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 12, 31- 42.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Biosistematika vertebrata: Biodiverzitet vodozemaca i gmizavaca sa posebnim osvrtom na faunu Bosne i Hercegovine [Biosystematics of vertebrates: Biodiversity of amphibians and reptiles with special reference to the fauna of Bosnia and Herzegovina]. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo.

🔖Speybroeck, J., Beukema, W. Bok, B., & Van Der Voort, J. (2016). Field Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. Bloomsbury Publishing, London, UK.

🔖Zimić, A., Čengić, M., Ćurić, A., Šunje, E., Jusić, B., Lelo, S., & Jelić, D. (2018). The checklist of reptile fauna (Chordata: Vertebrata: Reptilia) in Bosnia and Herzegovina [Revizija popisa faune gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Bosne i Hercegovine]. Poster prezentacija. Drugi Balkanski Herpetološki Simpozij u okviru 13. Hrvatskog biološkog kongresa sa međunarodnim sudjelovanjem. Poreč, Hrvatska, 19.-23. septembar 2018. Knjiga sažetaka, p. 156.