1 May 2026
• | Zimić A.
• | 104

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 15 cm (♂)-18 cm (♀)
Boja tijela: leđna - kriptična (smeđa); trbuh - aposemičan (žut ili narančastožut sa malim tamnim pjegama) 

Tijelo je snažno ili osrednje razvijeno sa velikim nogama i širokom bazom repa. U doba parenja razvija se visoki kožni nabor na leđima i repu mužjaka koji je snažno nazubljen, ali između ova dva regiona postoji jasan prekid. Varijabilnost je izražena, naročito u veličini i boji tijela te rasporedu i intenzitetu pjega.

📍Rasprostranjenost

Makedonski krestasti triton predstavlja endemsku vrstu zapadnog Balkana, sa arealom rasprostranjenja koji obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, zapadnu Bugarsku, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i jugozapadnu Grčku. U južnim dijelovima svog areala može se pronaći čak i na nadmorskim visinama do 2140 m.

U Bosni i Hercegovini ova vrsta se smatra rijetkom i nedovoljno istraženom. Njena distribucija još uvijek nije precizno definisana, ali se pretpostavlja da naseljava centralne, istočne i peripanonske dijelove zemlje. Za razliku od južnijih populacija, u BiH je zabilježena na znatno nižim nadmorskim visinama, do približno 815 m. 

Poznato je da makedonski krestasti triton hibridizira sa srodnim dunavskim krestastim vodenjakom (Triturus dobrogicus), pri čemu se formira široka hibridna zona koja se proteže od planine Majevice do Semberije. Međutim, ovo područje vjerovatno predstavlja samo manji dio ukupne hibridne zone u BiH. Dalja istraživanja su neophodna kako bi se u potpunosti razjasnila distribucija vrste, kao i stvarni obim i struktura hibridnih zona na teritoriji BiH.

🏠 Stanište 

U Bosni i Hercegovini makedonski krestasti triton naseljava pretežno brdska peripanonska područja, dok izostaje sa visokoplaninskih staništa. Najčešće se javlja u sintopiji sa drugim vrstama malih vodenjaka, poput Lissotriton vulgaris i Mesotriton reiseri.

Preferira stajaće vodene ekosisteme bez prisustva riba, uključujući bare, manja jezera, kanale i plavna područja u brdskim predjelima. Danju se skrivaju među vodenom vegetacijom ili ispod kamenja i drveća.

Tokom zimskog perioda jedinke se okupljaju u grupama i borave u različitim kopnenim skloništima, gdje ulaze u stanje mirovanja (hibernacije).

🔄 Životni ciklus

Spolna zrelost: 3-4 godine
Starosni vijek: potencijalno do 15-20 godina u idealnim uvjetima

Nakon zimskog perioda jedinke prelaze iz terestrične u akvatičnu fazu radi parenja koje se odvija u vodi. Akvatična faza traje do sredine ljeta, nakon čega životinje ponovo izlaze na kopno. 

Udvaranje mužjaka uključuje približavanje ženki sa savijenim leđima i mahanjem repa. Ovi pokreti šire feromone koji se luče u kloaki. Ako je ženka zainteresovana, pratit će mužjaka i nakon što on položi spermatoforu uvući će je u svoju kloaku. Oplodnja je unutrašnja. U periodu od nekoliko sedmica ženka može položiti do 400 jaja koja lijepi za podvodnu vegetaciju. Nakon nekoliko sedmica iz jaja se razvijaju larve koje mogu metamorfozirati do kraja ljeta ili, u nekim slučajevima, metamorfozu završiti naredne godine.

🍽 Ishrana

Hrane se brojnim beskičmenjacima poput puževa i insekata, a hranu najčešće traže noću. Kod ove vrste se povremeno javlja i kanibalizam. Ishrana uključuje dodatno žablja jaja i punoglavce, a ponekad i manje vodenjake pa čak i vlastite larve.

🚨 Ugroženost i zaštita

Makedonski krestasti triton je ugrožen, osjetljiv, te nezaštićen u velikom dijelu Bosne i Hercegovine.

Zanimljivosti

🧪 Makedonski krestasti triton  ranije je bio tretiran kao podvrsta vrste Triturus carnifex, ali je naknadnim istraživanjima izdvojen kao zasebna vrsta.

📜 U Bosni i Hercegovini postoje zanimljivi historijski zapisi o njegovom prisustvu. Zabilježen je na području Sarajeva, uključujući nekadašnje jezero Koševo, na čijem je mjestu danas izgrađen stadion, zbog čega se na toj lokaciji smatra lokalno izumrlim. Također postoje historijski navodi za planinu Zelengoru, iako uprkos intenzivnim istraživanjima vrsta tamo nikada nije potvrđena. Slična situacija je i sa nalazima na planini Baba u Hercegovini, što je posebno zanimljivo s obzirom na to da Hercegovina ne predstavlja tipično stanište ove vrste.

🤽‍♀️ Vrsta je izrazito kriptična i vodi skrovit način života, zbog čega može opstajati u neposrednoj blizini ljudi. Zabilježeno je da naseljava čak i vodena tijela koja se koriste kao kupališta, gdje često ostaje potpuno neprimijećena.

📖 Literatura

🔖Lelo, S., Zimić, A., Čengić, M. & Jelić, D. (2015). Biodiverzitet vodozemaca (Chordata: Vertebrata: Amphibia) Bosne i Hercegovine: Biosistematski prijegled podataka sa preliminarnim kartama rasprostranjenja. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo, pp. 57.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Biosistematika vertebrata: Biodiverzitet vodozemaca i gmizavaca sa posebnim osvrtom na faunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo.

🔖Zimić, A., Jelić, D., Lelo, S., & Čengić, M. (2015). New revision of the checklist of amphibian fauna in Bosnia and Hezegovina. Poster presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18. – 23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 200. 

🔖 Zimić, A., Šunje, E., Hrković-Porobija, A., Velić, L. (2024). Vodozemci [Amphibians]. In: Barudanović, S., Avdibegović, M., Mataruga, M., Milićević, M., Škrijelj, R., Bećirović, Dž., Ballian, D., Dekić, R., Lubarda, B., Kobajica, S., Jurković, J., Trbić, G., Husika, A., Đurić, G. (Eds) (2024). Procjena stanja prirode i  upravljanja  prirodnim  resursima  u  Bosni  i  Hercegovini,  Univerzitet  u  Sarajevu,  Sarajevo, pp. 320-325.

🔖Merdan, S., Kulijer, D., Zimić, A., Dejanović, M., Babić, A., Agić, A., Lazić, V., Zekić, V., Mićanović, A., (2025). Herpetofauna of Mount Ozren [Herpetofauna planine Ozren]. Endem, Vol. 1, pp.  40-51.

🔖Zimić, A., & Šunje, E. (2022). Preliminary assesment of sensitivity and extinction risk of fauna of amphibians in Bosnia and Herzegovina (Chordata: Vertebrata: Amphibia [Preliminarne procjene osjetljivosti i rizika izumiranja faune vodozemaca u Bosni i Hercegovini]. Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne i Hercegovine (PN) NS, Vol. 39, 59-65.