15 Mar 2026
• | Zimić A.
• | 44

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 13 cm (♂) - 16 cm (♀)
Boja tijela: gornja strana tijela smeđa sa tamnim tačkama; trbuh crvenkasto-narandžast sa tamnim tačkama koje se često spajaju u trake

Dunavski krestasti vodenjak je najmanja vrsta unutar roda Triturus. Ima vitkije i izduženije tijelo u poređenju s drugim vrstama velikih vodenjaka, malu glavu i kratke udove. Njegov NBRV indeks (broj pršljenova koji nose rebra) iznosi 16–17. Na bočnim stranama tijela često su prisutne bijele pruge. Grlo je crno sa sitnim bijelim tačkama. Kod ženki i juvenilnih jedinki ponekad se može uočiti žuta pruga duž leđa. Spolno zreli mužjaci razvijaju vrlo visoku i nazubljenu dorzalnu krijestu koja je odvojena udubljenjem od glatke krijeste na repu.

📍Rasprostranjenost

Vrsta naseljava centralni dio južne Evrope, uglavnom u dolinama rijeke Dunav i njenih pritoka. Njeno rasprostranjenje je prekinuto u području Đerdapske klisure, čime je areal podijeljen na dva izolirana područja. Okružena je brdskim i planinskim područjima u kojima žive druge vrste velikih vodenjaka, kao što su Triturus macedonicus, T. carnifex i T. cristatus. Na mjestima gdje se njihovi areali preklapaju dolazi do hibridizacije.

U Bosni i Hercegovini prisutna je u krajnjem sjevernom dijelu, uz rijeku Savu, gdje je rijetka i javlja se sporadično. Bosanska Posavina predstavlja jugozapadnu granicu njenog rasprostranjenja. U Semberiji je zabilježena šira zona hibridizacije sa vrstom Triturus macedonicus. Ukupna rasprostranjenost vrste još uvijek nije u potpunosti jasno definisana u BiH. Osim toga, nisu definisane hibridne zone sa srodnim vrstama u područjima gdje se njihovi areali preklapaju.

🏠 Stanište 

Naseljava isključivo nizijske riječne sisteme, poplavne ekosisteme, plavne močvare, veće bare, kanale, jezera i potoke bogate vodenom vegetacijom do 300 m nadmorske visine. Od svih vrsta velikih vodenjaka, dunavski krestasti vodenjak provodi najviše vremena u vodi (oko 6 mjeseci). Vrsta ne podnosi prisustvo riba, te se ne javlja u staništima u kojima dominiraju riblje populacije.

Zimski period provodi u grupama u različitim skloništima u stanju mirovanja.

🔄 Životni ciklus

Spolna zrelost: treća godina života
Starosni vijek: 5-9 god. u prirodni (preko 15 god. u zatočeništvu)

U proljeće (u Bosni i Hercegovini najčešće u februaru i martu), jedinke prelaze iz terestrične u akvatičnu fazu radi razmnožavanja. Udvaranje mužjaka uključuje savijanje leđa i mahanje repom čime se šire feromoni iz kloake. Ako je udvaranje uspješno, ženka počinje pratiti mužjaka koji potom polaže spermatoforu. Ženka je uvlači u svoju kloaku i dolazi do unutrašnje oplodnje.  Ženka tokom nekoliko sedmica polaže 200–400 jaja koja lijepi za podvodnu vegetaciju. Nakon 2–3 sedmice embrionalnog razvoja iz jaja se razvijaju larve, a metamorfoza se završava nakon približno 4–5 mjeseci.

Kod ove vrste se mogu povremeno pronaći neotenične jedinke, odnosno larve koje zadržavaju larvalne karakteristike i nakon spolnog sazrijevanja.

🍽 Ishrana

Hrane se brojnim beskičmenjacima poput puževa i insekata, a hranu najčešće traže noću. Ishrana uključuje dodatno žablja jaja i punoglavce.

🚨 Ugroženost i zaštita

Dunavski krestasti vodenjak je ugrožen, osjetljiv, i nedovoljno nezaštićen u Bosni i Hercegovini. Staništa dunavskog tritona su pod snažnim uticajem čovjeka jer se nalaze u područjima pogodnim za poljoprivredu i ribarstvo. Meliorativni zahvati i isušivanje močvara dovode do gubitka staništa, dok pesticidi i insekticidi negativno utiču na preživljavanje jedinki. Unošenje predatorskih vrsta riba u stajaće vode predstavlja jedan od najvećih faktora nestanka vrste na području Bosne i Hercegovine.

📖 Literatura

🔖Lelo, S., Zimić, A., Čengić, M. & Jelić, D. (2015). Biodiverzitet vodozemaca (Chordata: Vertebrata: Amphibia) Bosne i Hercegovine: Biosistematski prijegled podataka sa preliminarnim kartama rasprostranjenja. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo, pp. 57.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Biosistematika vertebrata: Biodiverzitet vodozemaca i gmizavaca sa posebnim osvrtom na faunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo.

🔖Zimić, A., Jelić, D., Lelo, S., & Čengić, M. (2015). New revision of the checklist of amphibian fauna in Bosnia and Hezegovina. Poster presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18. – 23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 200. 

🔖 Zimić, A., Šunje, E., Hrković-Porobija, A., Velić, L. (2024). Vodozemci [Amphibians]. In: Barudanović, S., Avdibegović, M., Mataruga, M., Milićević, M., Škrijelj, R., Bećirović, Dž., Ballian, D., Dekić, R., Lubarda, B., Kobajica, S., Jurković, J., Trbić, G., Husika, A., Đurić, G. (Eds) (2024). Procjena stanja prirode i  upravljanja  prirodnim  resursima  u  Bosni  i  Hercegovini,  Univerzitet  u  Sarajevu,  Sarajevo, pp. 320-325.

🔖Merdan, S., Kulijer, D., Zimić, A., Dejanović, M., Babić, A., Agić, A., Lazić, V., Zekić, V., Mićanović, A., (2025). Herpetofauna of Mount Ozren [Herpetofauna planine Ozren]. Endem, Vol. 1, pp.  40-51.

🔖Zimić, A., & Šunje, E. (2022). Preliminary assesment of sensitivity and extinction risk of fauna of amphibians in Bosnia and Herzegovina (Chordata: Vertebrata: Amphibia [Preliminarne procjene osjetljivosti i rizika izumiranja faune vodozemaca u Bosni i Hercegovini]. Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne i Hercegovine (PN) NS, Vol. 39, 59-65.

🔖Lelo, S. (2010). Novi nalazi vrsta Triturus dobrogicus (Kiritzescu, 1903) i Bombina bombina (Linnaeus, 1761) (Vertebrata, Amphibia) u Bosni i Hercegovini. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 6, 42-47.

🔖Zimić, A. (2016a). Zašto je Triturus dobrogicus visoko-prioritetna vrsta vodozemca za konzervacijske akcije u Bosni i Hercegovini? Usmena prezentacija. Rufford Small Grants Conference in Bosnia and Herzegovina. Banja Luka, 21-22. mart 2016. Knjiga sažetaka, pp: 43.

🔖Zimić, A. (2016b). Procjena statusa ugroženosti dunavskog vodenjaka, Triturus dobrogicus (Kiritzencu, 1903), u Bosni i Hercegovini. Deveta naučno-stručna konferencija „Studenti u susret nauci“ sa međunarodnim učešćem. Banja Luka, 23.– 25. novembar 2016. Knjiga sažetaka, pp: 40-41.