1 May 2026
• | Zimić A.
• | 51

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 16 cm (♂) - 20 cm (♀)
Boja tijela: leđna - kriptična (smeđa); trbuh - aposemičan (narandžast sa velikim crnim pjegama)

Veliki krestasti triton predstavlja najveću vrstu unutar roda Triturus te je ujedno i najveći triton prisutan na području Bosne i Hercegovine. Tokom perioda reprodukcije kod ove vrste je jasno izražen spolni dimorfizam. Kod mužjaka se razvija visoki i snažno nazubljeni kožni greben koji se proteže preko leđa i repa, pri čemu između ova dva segmenta postoji izražen prekid. Varijabilnost vrste je značajna, posebno u pogledu veličine, boje tijela te rasporeda i intenziteta pjega. Bokovi nisu istaknuti bijelim tačkama, a pjege na trbuhu obično nemaju oštre rubove, što ovu vrstu razlikuje od srodnog Triturus macedonicus.

📍Rasprostranjenost

Rasprostranjenje velikog krestastog tritona obuhvata gotovo cijeli Apeninski poluotok, a njegova populacija se proteže prema Švicarskoj, Austriji, Češkoj i Mađarskoj preko Slovenije i sjeverozapadne Hrvatske do Bosne i Hercegovine. Brojne introducirane populacije zabilježene su i u Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Portugalu.

Na području Bosne i Hercegovine vrsta naseljava sjeverozapadni dio zemlje i pouzdano je potvrđena na samo tri lokaliteta, pri čemu se javlja do nadmorske visine od 870 m. Rasprostranjenost vrste u zemlji i dalje nije potpuno razjašnjena.

🏠 Stanište 

Veliki krestasti triton je noćni, akvatični repati vodozemac koji naseljava mirne stajaće vode brdskih ili planinskih ekosistema. Iako se može javiti i u nizijskim područjima, češće naseljava montana staništa do 1800 m nadmorske visine. Vrsta je relativno prilagodljiva i nastanjuje vodene ekosisteme bez prisustva riba. Često dijeli stanište sa drugim vrstama vodenjaka (Mesotriton i Lissotriton). U Bosni i Hercegovini naseljava isključivo brdski peripanonski pojas, i ne spada u visokoplaninske vrste.

Tokom zimskog perioda jedinke se okupljaju u grupama i borave u različitim kopnenim skloništima, gdje ulaze u stanje mirovanja (hibernacije).

🔄 Životni ciklus

Spolna zrelost: 3-4 godine
Starosni vijek: 10-15 godina u divljini (do 28 godina u zatočeništvu)

U proljeće, najčešće tokom marta, jedinke migriraju u vodu radi razmnožavanja. Mužjaci obično dolaze prvi, a zatim im se pridružuju ženke. Odrasle jedinke ostaju u vodi sve do jula.  Udvaranje mužjaka započinje mahanjem repa ispred glave ženke, čime se šire feromoni koji se luče u kloaki. Ako je ženka zainteresovana, počinje slijediti mužjaka koji potom polaže spermatoforu, a ženka je uvlači u svoju kloaku. Oplodnja je unutrašnja. Nekoliko dana nakon oplodnje ženka počinje polagati jaja, kojih može biti do 250. Jaja pojedinačno lijepi za vodenu vegetaciju, a proces može trajati nekoliko sedmica. Zbog postojanja letalne mutacije na prvom hromosomu kod kompleksa krestastih vodenjaka, mortalitet tokom razvoja jaja može doseći oko 50%. Iz jaja se razvijaju larve koje metamorfoziraju krajem jeseni i tada napuštaju vodu.

🍽 Ishrana

Hrane se brojnim beskičmenjacima poput puževa i insekata, a hranu najčešće traže noću. Velikim krestastim tritonom hrane se zmije bjelouške (Natrix natrix), te mnoge vrste močvarnih ptica.

🚨 Ugroženost i zaštita

Veliki krestasti triton je ugrožen, osjetljiv, te nezaštićen u čitavoj Bosni i Hercegovini.

Literatura

🔖Lelo, S., Zimić, A., Čengić, M. & Jelić, D. (2015). Biodiverzitet vodozemaca (Chordata: Vertebrata: Amphibia) Bosne i Hercegovine: Biosistematski prijegled podataka sa preliminarnim kartama rasprostranjenja. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo, pp. 57.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Biosistematika vertebrata: Biodiverzitet vodozemaca i gmizavaca sa posebnim osvrtom na faunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo.

🔖Zimić, A., Jelić, D., Lelo, S., & Čengić, M. (2015). New revision of the checklist of amphibian fauna in Bosnia and Hezegovina. Poster presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18. – 23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 200. 

🔖 Zimić, A., Šunje, E., Hrković-Porobija, A., Velić, L. (2024). Vodozemci [Amphibians]. In: Barudanović, S., Avdibegović, M., Mataruga, M., Milićević, M., Škrijelj, R., Bećirović, Dž., Ballian, D., Dekić, R., Lubarda, B., Kobajica, S., Jurković, J., Trbić, G., Husika, A., Đurić, G. (Eds) (2024). Procjena stanja prirode i  upravljanja  prirodnim  resursima  u  Bosni  i  Hercegovini,  Univerzitet  u  Sarajevu,  Sarajevo, pp. 320-325.

🔖Zimić, A., & Šunje, E. (2022). Preliminary assesment of sensitivity and extinction risk of fauna of amphibians in Bosnia and Herzegovina (Chordata: Vertebrata: Amphibia [Preliminarne procjene osjetljivosti i rizika izumiranja faune vodozemaca u Bosni i Hercegovini]. Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne i Hercegovine (PN) NS, Vol. 39, 59-65.

🔖Zimić, A. & Šunje, E. (2015). The Italian Crested Newt – Triturus carnifex Laurenti, 1768 (Amphibia, Caudata, Salamandridae, Pleurodelinae) in the batrahofauna of Bosnia and Herzegovina [Veliki krestasti vodenjak – Triturus carnifex Laurenti, 1768 (Amphibia, Caudata, Salamandridae, Pleurodelinae) u fauni vodozemaca Bosne i Hercegovine]. Hyla, Vol. 2015(2), pp. 52-55.