19 Apr 2016
• | Agić A.
• | 37

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina:  80-120 cm
Boja tijela: Tijelo je najčešće sive ili bež boje, ukrašeno velikim, crnim, nepravilnim poprečnim prugama ili mrljama duž leđa. Trbuh je svjetliji – bijele, žućkaste ili blago ružičaste nijanse – s prisutnim tamnim mrljama. Karakterističan detalj je tamna pruga koja se proteže od oka do uglova usta, kao i izražena „okovratna“ pruga koja se nastavlja prema sredini glave, dajući ovoj vrsti prepoznatljiv izgled.

Ove zmije odlikuju se vitkim i elegantnim tijelom. Iako djeluju sporo, posjeduju značajnu snagu. Glava je mala, ali relativno široka, jajolikog i spljoštenog oblika, jasno odvojena od blago vertikalno spljoštenog tijela. Oči su svijetle, sa karakterističnim vertikalnim zjenicama, po čemu je ova vrsta dobila i jedan od narodnih naziva – „zmija mačka“. Tokom noći zjenice mogu postati okrugle, što omogućava bolju prilagodbu slabom osvjetljenju, s obzirom na to da su ove zmije najaktivnije u sumrak i tokom noći. Dorzalne krljušti su glatke (bez grebena) i najčešće su raspoređene u 19 redova duž sredine tijela, uz varijacije od 17 do 21 reda.

Ova vrsta pripada opistoglifnim zmijama, odnosno poluotrovnicama. Njihovi otrovni zubi smješteni su u stražnjem dijelu vilice, a otrov se ubrizgava tokom žvakanja ili gutanja plijena. Iako otrov efikasno djeluje na sitni plijen, za čovjeka je praktično bezopasan. Nisu zabilježeni potvrđeni slučajevi uspješnog ubrizgavanja otrova ove vrste u čovjeka, a i u takvim situacijama eventualni simptomi bili bi blagi, poput lokalnog otoka ili upale.

📍Rasprostranjenost

Ova vrsta ima širok, ali fragmentiran areal rasprostranjenja. Naseljava krajnji sjeveroistok Italije te istočnu obalu Jadranskog mora - od Slovenije, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, do Albanije, Sjeverne Makedonije i Grčke, pa sve do južne Bugarske. Također je prisutna na Malti, Kipru, u Turskoj i Siriji, kao i u kavkaskim zemljama, južnoj Rusiji, Iranu i Iraku. Nastanjuje područja do 2000 metara nadmorske visine.

U Bosni i Hercegovini ova vrsta je vrlo rijetka i nedovoljno istražena, sa svega nekoliko zabilježenih nalaza. Njeno prisustvo ograničeno je na južni, nizijski dio Hercegovine, uglavnom do 500 metara nadmorske visine.

🏠 Stanište 

Crnokrpica naseljava pretežno kamenita staništa sa razvijenom grmovitom vegetacijom. Može se pronaći i u otvorenim i rijetkim, degradiranim šumama, među ruševinama i u hrpama kamenja, ali i na pješčanim plažama s oskudnom vegetacijom, kao i u blizini ljudskih naselja. Zabilježena je i na planinskim kserofitnim stepama, u polupustinjskim područjima te, rjeđe, na rubovima planinskih šuma. Ipak, primarno preferira nizijska staništa. Povremeno se javlja i u riječnim dolinama, u blizini hrastovih šuma, voćnjaka i vrtova.

Na području Bosne i Hercegovine i šireg Balkana ova vrsta ima izražene petrofilske karakteristike - vezana je za litice i stijene, posebno na toplim, južno eksponiranim padinama. Preferira kamenita staništa s brojnim pukotinama i zaklonima u koje se može lako uvući. Takvi mikrohabitati često se preklapaju sa staništima pogodnim za macaklina (Hemidactylus turcicus), sa kojim često dijeli stanište.

🔄 Životni ciklus

Spolna zrelost:  3 godina života 
Starosni vijek: 12-15 godina

Ove zmije su aktivne u periodu od marta do oktobra, dok je hibernacija kratka ili u potpunosti izostaje u najjužnijim dijelovima areala. Razmnožavanje započinje u maju. Ženke u julu polažu 5 do 9 jaja, iz kojih se mladi dužine 15 do 20 cm izlegu tokom augusta i septembra. Nakon prvog presvlačenja, koje nastupa nekoliko dana po izlijeganju, mladunci postaju samostalni i spremni za aktivnu potragu za hranom, najčešće juvenilnim gušterima.

🍽 Ishrana

Crnokrpica je gotovo isključivo sumračna i noćna životinja, te se samo izuzetno rijetko može uočiti tokom dana.  Aktivni je predator koji se hrani prvenstveno gušterima, naročito macaklinima, ali i malim sisarima te drugim zmijama koje miruju među kamenjem. Plijen najčešće uhodi na karakterističan način, slično mački – tiho i strpljivo, nakon čega slijedi brz i iznenadan napad. Žrtvu zadržava dok otrov ne počne djelovati. Pretpostavlja se da često lovi i guštere dok spavaju, koristeći njihovu neaktivnost kao prednost pri napadu.

🚨 Ugroženost i zaštita

Crnokrpica je rijetka i lokalno osjetljiva vrsta u Bosni i Hercegovini. Najveće prijetnje predstavljaju gubitak i degradacija staništa usljed urbanizacije, požara i promjena u korištenju zemljišta. Dodatni problem je stradanje od strane ljudi – jedinke se često ubijaju zbog zamjene s otrovnim vrstama, posebno poskokom, kao i stradanje na putevima usljed pregaženja vozilima. Zbog svoje rijetkosti i specifičnih stanišnih zahtjeva, ova vrsta zahtijeva očuvanje pogodnih staništa.

📖 Literatura

🔖Arnold N. & Ovenden D. (2004). Reptiles and amphibians of Britain and Europe - Field Guide. HarperCollins, London, UK.

🔖Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2017). Crvena lista gmizavaca (Chordata, Vertebrata, Reptilia) Federacije Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 12, 31- 42.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Biosistematika vertebrata: Biodiverzitet vodozemaca i gmizavaca sa posebnim osvrtom na faunu Bosne i Hercegovine [Biosystematics of vertebrates: Biodiversity of amphibians and reptiles with special reference to the fauna of Bosnia and Herzegovina]. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo.

🔖Speybroeck, J., Beukema, W. Bok, B., & Van Der Voort, J. (2016). Field Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. Bloomsbury Publishing, London, UK.

🔖The snakes of the Virgin Mary appear in Kefalonia Greek City Times

🔖Šmíd, J., Göçmen, B., Crochet, P. A., Trape, J. F., Mazuch, T., Uvizl, M., & Nagy, Z. T. (2019). Ancient diversification, biogeography, and the role of climatic niche evolution in the Old World cat snakes (Colubridae, Telescopus). Molecular phylogenetics and evolution, 134, 35–49.

🔖Zimić, A., Čengić, M., Ćurić, A., Šunje, E., Jusić, B., Lelo, S., & Jelić, D. (2018). The checklist of reptile fauna (Chordata: Vertebrata: Reptilia) in Bosnia and Herzegovina [Revizija popisa faune gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Bosne i Hercegovine]. Poster prezentacija. Drugi Balkanski Herpetološki Simpozij u okviru 13. Hrvatskog biološkog kongresa sa međunarodnim sudjelovanjem. Poreč, Hrvatska, 19.-23. septembar 2018. Knjiga sažetaka, p. 156.