18 Apr 2016
• | Ana
• | 39

Blavor (Pseudopus apodus) je karakteristična vrsta guštera mediteranskog i submediteranskog dijela Bosne i Hercegovine. Naš najveći gušter čije populacije su u Repulici Srpskoj na listi zaštićenih divljih vrsta, prvenstveno zbog gubitka staništa, stradavanja na cesti i od strane pojedinaca.

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 14 cm

Boja tijela: Žućkasto-smeđa.

P. apodus može narasti do 140 cm, a rep može doseći 2/3 ukupne tjelesne dužine. Najveći je živući predstavnik porodice Anguidae. Žućkasto-smeđe je boje. Neke jedinke često imaju zakržljale ostatke zadnjih nogu sa strana kloake. Imaju jasno vidljive brazde sa obje strane tijela. Adultne jedinke su uglavnom uniformno obojene. Što su stariji, boja tijela im tamni, a glava ostaje svijetla. Mladunci imaju jače izražene krljušti od odraslih i jasniju obojenost, sivkasti su sa gornje strane tijela sa jasno izraženim tamnom šarom, te pomalo podsjećaju na jedinke iz roda Vipera. Veoma je pokretljiv i brz i teško ga je pratiti.

📍Rasprostranjenost

Blavor je široko rasprostranjna vrsta u zapadnoj Euroaziji. Može se naći u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, obalnom dijelu Hrvatske, Crnoj gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Grčkoj. Populacije ove vrste na području Bosne i Hercegovine, tačnije isključivo njenom mediteranskom dijelu, pripadaju podvrsti P. a. thracius (Pallas, 1775).

U Bosni i Hercegovini naseljava mediteransku i submediteransku regiju.

🏠Stanište

Žive na jako suhim staništima, uglavnom na kamenitim obroncima sa malo vegetacije, u listopadnim šumama i kamenitim zidovima. Također, mogu se pronaći i u kutiviranim područjima te blizu ljudskih naselja. Aktivni su i danju i noću ali izbjegavaju visoke dnevne temperature i povremeno su aktivni nakon kiše.

🔄Životni ciklus

Spolna zrelost: 2-3. godina života
Starosni vijek: oko 20  godina

Oko 10 sedmica nakon parenja, ženka P. apodus odlaže oko osam jajašca koja skriva ispod kore ili kamena i često ih čuva. Jaja se izlegu nakon 45 do 55 dana. Mlade jedinke su duge oko 15 cm i počinju jesti nakon četiri dana.

🍽 Ishrana

Hrane se pretežno puževima, a mogu se hraniti i insektima poput tvrdokrilaca, miševima i manjim gmizavcima.

🚨Ugroženost i zaštita

Zanimljivosti 

🇧🇦 Zbog svoje veličine, na uznemiravanje reaguje šištanjem ili ugrizom. Mala je vjerovatnoća da će odbaciti rep od nekih drugih vrsta koje pokazuju kaudalnu autotomiju. Međutim, povremeni slučajevi kaudalne autotomije odgovorni su za naziv "stakleni gušter" (ili "staklena zmija"). Oslobođeni rep može se raspasti na komade, što dovodi do mita da se gušter može raspasti poput stakla i kasnije ponovno sastaviti. Ako odbaci rep, polako raste novi, ali je kraći i tamniji.

Citat: BHHU-ATRA (2020). Blavor: Pseudopus apodus. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>.

📖Literatura

🔖Agasyan, A., Avci, A., Tuniyev, B., Crnobrnja Isailovic, J., Lymberakis, P., Andrén, C., Cogalniceanu, D., Wilkinson, J., Ananjeva, N., Üzüm, N., Orlov, N., Podloucky, R., Tuniyev, S., Kaya, U., Mousa Disi, A. M., Hraoui-Bloquet, S., Sadek, R., Tok, V., Ugurtas, I. H., Sevinç, M., Haxhiu I. (2009). Pseudopus apodus. The IUCN Red List of Threatened Species 2009: e.T157263A5064890. Downloaded on 11 February 2020.

🔖Arnold, N. & Ovenden, D. (2002). A Field Guide to the Reptiles and Amphibians of Britain and Europe. Glasgow: Harper Collins

🔖Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2016). Crvena lista gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Federacije Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 12, 31-42.

🔖Lelo, S., & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.

🔖Speybroeck J., Beukema W., Bok B., Van Der Voort J. (2016): Filed Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. 1st ed. Bloomsbury Publishing, London.

🔖The Reptile Database (2020). http://reptile-database.reptari um.cz/