Zidni gušter (Podarcis muralis) je česta vrsta kontinentalne Bosne i Hercegovine i jedna od najčešćih guštera koji se sreću kako u prirodnim staništima tako i u antropogenim.
📏 Opis vrste
Maksimalna dužina: 7,5 cm
Boja tijela: Boja je uglavnom smeđa ili sivkasta, a povremeno zelena. Kod nekih jedinki red mrlja duž leđa može tvoriti liniju, dok je kod drugih retikulirani uzorak s tamnim mrljama sa strane i raštrkanim bijelim mrljama koje mogu biti i plave u predjelu ramena. Rep je smeđe, sive ili boje hrđe, a može imati i svijetle pruge sa strana.
P. muralis je mali gušter, vrlo promjenjive boje i šare, neznatno dorzo-ventralno spljošten. Odrasle jedinke su duge do 7,5 cm, a rep je dug za oko 1,66-2,25 dužine tijela. Boja je uglavnom smeđa ili sivkasta, a povremeno zelena. Kod nekih jedinki red mrlja duž leđa može tvoriti liniju, dok je kod drugih retikulirani uzorak s tamnim mrljama sa strane i raštrkanim bijelim mrljama koje mogu biti i plave u predjelu ramena. Rep je smeđe, sive ili boje hrđe, a može imati i svijetle pruge sa strana. Ventralna strana ima šest redova većih pravougaonih ljuskica koje su uglavnom crvenkaste, roze ili narandžaste boje. Mogu imati tamne mrlje na grlu. Ovaj gušter ima šest različitih morfoloških oblika, na osnovu bolje vrata i stomaka. Tri su čisti varijateti koji imaju samo jednu boju: bijela, crvena (narandžsta) ili žuta, a tri druga oblika razlikuju se kombinacijom boja: bijelo-žuta, bijelo-crvena i žuto-crvena.
Osim razlika u boji, varijateti se razlikuju prema dužini, stepenu preživljavanja i imunološkoj otpornosti/ odgovoru na infekciju.
📍Rasprostranjenost
Ova vrsta je široko rasprostranjena u Evropi. Naseljava prostore od sjeverne Španije, sjevernije do sjeverne Francuske, južne Belgije, Luksemburga, zapadno-centralne Njemačke, većeg dijela Austrije, jugozapadne Češke, centralne Slovačke i centralne Mađarske, a na istoku do Rumunije, Bugarske, većine Balkana (isključujući većinu egejskih otoka) i sjeverozapadne Turske. Javlja se i u Velikoj Britaniji.
Pojavljuje se samo u malim, izoliranim populacijama u sjevernoj Evropi, južnoj Iberiji, te dijelovima južne Italije i njenim većim otocima (Sardinija , Sicilija i Apulija). Introducirana je u SAD. Obitava od nivoa mora do 2.500 m nadmorske visine.
U Bosni i Hercegovini naseljava gotovo cijelu njenu teritoriju, izuzev krajnjih južnih, mediteranskih predjela.
🏠Stanište
Može se pojaviti u kamenjarima i obroncima, grmlja, lišćara i crnogoričnog drveća, voćnjaka, vinograda, polja, kamenih zidova i na zgradama. Često ga nalazimo u ljudskim naseljima, uključujući velike gradove i sela i željezničke pruge, što može biti moguća metoda širenja.
🔄Životni ciklus
Spolna zrelost: 2. godina života
Starosni vijek: 5-7 godina
Ženke zidnih guštera mogu razlikovati mužjake s različitim nivoima testosterona na temelju samog mirisa. Parenje počinje u proljeće i tipično je za Lacertidae. Od 4-6 sedmica nakon parenja, ženka postane jako gojazna. Prije nego što odabere gdje će odložiti jaja, kopa jednu ili dvije probne rupe na toplom mjestu. Jaja se mogu nalaziti u pijesku, pod stijenama ili čak pod vegetacijom. Ženke godišnje odlažu dvije do tri gomile od oko dva do šest jaja.
🍽 Ishrana
Hrane se raznim beskičmenjacima, ali takođe se dešava da se hrane juvenilnim guštarima, a zabilježen je i kanibalizam.
🚨Ugroženost i zaštita
|
Region
|
IUCN kategorija
|
|
|
Globalno
|
Najmanje zabrinjavajuća
|
LC
|
|
Europa
|
Najmanje zabrinjavajuća
|
LC
|
|
Bosna i Hercegovina
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Federacija BiH
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Republika Srpska
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Brčko Distrikt
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Region
|
Zaštita
|
Nivo zaštite
|
|
Evropa
|
Habitat direktiva
|
Annex IV
|
|
|
Bernska konvecija
|
Appendix II - Strogo zaštićena vrsta
|
|
Federacija BiH
|
Pravilnik o mjerama zaštite za
strogo zaštićene i zaštićene vrste i podvrste
|
Nije zaštićena vrsta
|
|
Republika Srpska
|
Uredba o strogo zaštićenim i
zaštićenim divljim vrstama
|
Nije zaštićena vrsta
|
|
Brčko Distrikt
|
-
|
Nije zaštićena vrsta
|
Citat: BHHU-ATRA (2020). Obični zidni gušter: Podarcis muralis. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>
📖Literatura
🔖Arnold, N. & Ovenden, D. (2002). A Field Guide to the Reptiles and Amphibians of Britain and Europe. Glasgow: Harper Collins
🔖Böhme, W., Pérez-Mellado, V.,Cheylan, M., Konrad Nettmann, H., Krecsák, L., Sterijovski, B. Schmidt, B., Petros Lymberakis, P.,Podloucky, R., Sindaco, R., & Avci, A. (2009). Podarcis muralis. The IUCN Red List of Threatened Species 2009: e.T61550A12514105. Downloaded on 11 February 2020.
🔖Calsbeek, B. (2010). "Multivariate phenotypes and the potential for alternative phenotypic optima in wall lizard (Podarcis muralis) ventral colour morphs". Journal of Evolutionary Biology. 23 (6): 1138–1147.
🔖Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2016). Crvena lista gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Federacije Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 12, 31-42.
🔖Lelo, S., & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.
🔖Sacchi, R. (2013). "Colour variation in the polymorphic common wall lizard (Podarcis muralis): An analysis using the RGB colour system". Zoologischer Anzeiger. 252 (4): 431–439.
🔖Speybroeck J., Beukema W., Bok B., Van Der Voort J. (2016): Filed Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. 1st ed. Bloomsbury Publishing, London.
🔖The Reptile Database (2020). http://reptile-database.reptari um.cz/