23 Apr 2016
• | Ana
• | 33

Mala zelena žaba (Pelophylax lessonae) je široko rasprostranjena vrsta i predstavlja jednu od vrsta roda Pelophylax na području Bosne i Hercegovine, čija genetika roda je znatno komplikovana zbog izrazito bliske genetičke sličnosti i mogućnosti međusobnog parenja između vrsta roda Pelophylax, stvarajući tzv. kleptone. Morfološki, zbog date situacije, je nepouzdano determinisati vrste.

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 9 cm

Boja tijela: Boja je vrlo varijabilna, od pretežito zelenih do gotovo smeđih jedinki.

Odrasli mogu narasti maksimalno do 9 cm dužine. U usporedbi sa velikom zelenom žabom, razlikuju se po veličini, kao što sam naziv kaže. Zvučni mjehuri mužjaka su bjelkasti, dok je stražnji dio bedra žućkasto – narančast, smeđe boje ili crn. Stražnje noge su nešto 16 kraće i ne dosežu vrh njuške, a metatarzalna kvržica je velika, tvrdih i oštrih rubova, otprilike 2/3 dužine palca stražnje noge (Slika 5.). Njuška je dosta šiljata. Boja je vrlo varijabilna, od pretežito zelenih do gotovo smeđih jedinki. Često je prisutna svjetla pruga na leđima, a dorzolateralni nabori su svijetle boje. Mužjaci za vrijeme parenja mogu poprimiti žućkaste nijanse na glavi i leđima. Općenito, varijacije u samom obojenju i veličini metatarzalne kvržice su izrazito velike. Glasaju se slično kao P. ridibundus, ali jasnije i s manje rezonancije.

📍Rasprostranjenost

 Mala zelena žaba je  naseljava ravničarske/nizijske dijelove centralne i istočne Europe. Izolovane populacije nalazimo u Norveškoj i Švedskoj. Vrsta je introducirana u Španiju, a u Englesku je ponovno naseljena* nakon uništavanja prirodnih populacija iste vrste.

U Bosni i Hercegovini naseljava samo sjeverne dijelove teritorije uz dolinu rijeke Save (slika gore). Vrlo je rijetka i sporadično nalažena vrsta.

*Reintroducija je namjerno uvođenje vrste u prirodu, tj. na područje na kojem je ta vrsta prije izumrla, ali danas još postoje povoljni uvjeti za njezin opstanak, koji su slični uvjetima kakvi su bili prije njezinog izumiranja. Introducija je namjerno ili slučajno uvođenje strane, egzotične, alohtone, nenativne  vrste su koje žive izvan svojeg nativnog ili prirodnoga distributivnog raspona, a koje su ondje dospjele čovječjom aktivnošću.

🏠Stanište

Jedinke nalazimo pokraj plitkih vodenih površina koje se periodički isušuju kao što su plavljena staništa, barice na livadama i na rubnim močvarnim dijelovima miješanih i listopadnih šuma. Povremeno nastanjuje veće lokve i jezera, naročito ako stanište dijeli s vrstom P. kl. esculentus (poznato kao L-E sistem). Kao i P. ridibundus riječ je o dnevnoj životinji koja voli sunce, ali može biti aktivna po noći. Manje je akvatična u odnosu na druge zelene žabe i može migrirati na velike udaljenosti. Hibernira na kopnu.

🔄Životni ciklus

Spolna zrelost: 1-3. godina života
Starosni vijek: 4-12 godina

Vrsta uglavnom vezana za vodeno stanište u toku i mimo sezone parenja, aktivna je u toku dana. Nakon zalaska sunca jedinke se sklanjaju oko vodenih tijela. Hiberniraju najčešće u zemlji. Aktivne su od marta do oktobra, a period razmnožavanja je vezan za kasno proljeće – maj. Mužjaci su karakteristični po čisto bijelim vokalnim vrećicama koje u toku perioda parenja napuhuju i ujedino se u glasaju dozivajući ženke. Takođe su teritorijalni i brane mali dio svoje teritorije od ostalih mužjaka. Ženke polažu oko 4500 jaja u obliku grozdova koji se pričvrste za vodene biljke u vodi. Punoglavci se metamorfoziraju u juvenilne žabe u kasno ljeto.

🍽 Ishrana

Hrane se raznim beskičmenjacima, a i zabilježeni su slučajevi kanibalizma.

🚨Ugroženost i zaštita

Zanimljivosti 

🧬Zbog pomenute genetičke sličnosti između vrsta roda Pelophylax, jedinke koje se nađu u prirodno ili budu unešene na neko stanište (često u ribnjake poribljavanjem vrstama iz drugih država), stvaraju plodne potomke kleptone koji dalje mogu da se razmnožavaju, i na taj način su se stvorile razne kombinacije nekoliko vrsta ovog roda samo na području Bosne i Hercegovine. Takve vrste je jedino sa sigurnošću moguće determinisati genetičkim analizama. Na taj način je utvrđeno da u Bosni i Hercegovini postoji 5 taksona: Pelophylax lessonae, Pelophylax ridibundus, Pelophylax kl. Esculentus, Pelophylax kurtmuelleri i Pelophylax shqipericus, od kojih su zadnje dvije vrste unešene sa područja prirodnog rasprostranjenja van BiH.

Citat: BHHU-ATRA (2018). Mala zelena žaba: Pelohylax lessonae. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>

📖Literatura

🔖Amphibia Web (2018). Information on amphibian biology and conservation. [web application]. 2018. Berkeley, California: AmphibiaWeb. Available: http://amphibiaweb.org/. (Feb 21, 2018)

🔖Arnold N. & Ovenden D. (2004). Reptiles and amphibians of Britain and Europe - Field Guide. Collins. 76–87.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2018). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Skripta.

🔖Speybroeck J., Beukema W., Bok B., Van Der Voort J. (2016): Filed Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. 1st ed. Bloomsbury Publishing, London.

🔖Zimić, A. & Šunje, E. (2022): Sensitivity assessment and extinction risk of amphibians (Chordata: Vertebrata: Amphibia) in Bosnia and Herzegovina. Glasnik Zemaljskog Muzeja  (PN) NS 39, pp.59-65.