8 Apr 2016
• | Ana
• | 25

Obična češnjarka (Pelobates fuscus) je noćni vodozemac Posavinske regije. Vrsta je potvrđena 2014. godine te su kartirana sva dosadašnja značajnija nalazišta u Bosni i Hercegovini, čime se njeno rasprostranjenje pruža od Kozarske Dubice na zapadu sve do Bijeljine na istoku. S obzirom na ugroženost oba tipa staništa (vodena stajaća i terestrična koja su mahom pretvorena u oranice), i uprkos značajnoj prilagođenosti vrste na antropogena staništa, areal vrste se smanjuje nestajanjem adekvatnog staništa, što je danas svrstava u strogo ugrožene vrste u BiH (RS).

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 8 cm

Boja tijela: Boja gornje strane tijela je svijetlosmeđa ili svijetlosiva sa maslinastosmeđim ili tamnosmeđim mrljama i ciglastocrvenim bradavicama. Donja strana tijela je prljavobijela često prosuta tamnim mrljama.

Tijelo češnjarki je zdepasto, a koža je glatka sa sitnim, niskim bradavicama. Boja gornje strane tijela je svijetlosmeđa ili svijetlosiva sa maslinastosmeđim ili tamnosmeđim mrljama i ciglastocrvenim bradavicama. Donja strana tijela je prljavobijela često prosuta tamnim mrljama. Na glavi postoje male bubne opne a ističu se oči sa karakteristično uspravnim zjenicama. Stražnji udovi su kratki, a opne za plivanje dopiru do vrhova prstiju. Na zadnjoj strani goljenice postoje izrasline u obliku sočiva (vrlo izražene metatarzalne kvržice) sa oštrim rubom pomoću kojih se životinje brzo ukopavaju u zemlju. Mužjaci nemaju mjehurove za pojačavanje zvuka, ali se mogu vrlo lahko identifikovati prema prisustvu ovalne žlijezde na gornjoj strani nadlaktice. U situaciji opasnosti napuhvaju tijelo, a kožne žlijezde izlučuju obrambenu tekućinu koja miriše na bijeli luk (odakle nazivi češnjarka i napuhnjača). Odrasle jedinke mogu rasti do 8 cm dužine. Ženke su veće od mužjaka. Koža im je glatka, varijabilne boje sa tamno smeđim oznakama. imaju krupne oči sa vertikalnim zjenicama. Sa strane i ponekad na leđima mogu imati male narandžaste tačke. Individue ove vrste se hrane glistama, paucima, puževima, gusjenicama i drugim manjim životinjama koje sakupljaju isključivo noću.

📍Rasprostranjenost

Široko raširena evropska žaba koja naseljava područje centralne, istočne i jugoistočne Europe sve do zapadnog Sibira i sjeverozapadnog Kazahstana. Nema je u krajnjim zonama ni jednog dijela Evrope i Azije. Na Balkanu su joj staništa fragmentisana. Žaba češnjarka u Bosni i Hercegovini je rijetka i može se naći samo u dolini rijeke Save na širem području Posavine na odgovarajućim rahlim terestričnim i plitkim stajaćim vodenim staništima koja se nalaze u neposrednoj blizini (danas često obradive površine i melioracioni kanali).

🏠Stanište

Naseljavaju uglavnom nizijska i brdovita staništa do 800 m nadmorske visine. Češnjarka naseljava topla staništa s rahlim tlom u čijoj blizini se nalaze listopadne šume i obradive površine. Izbjegava kompaktnu i kamenitu podlogu. Nizine i poplavni krajevi oko velikih rijeka najpogodniji su za obitavanje populacija češnjarke, a poplavna područja rijeka Save i Dunava su najjužnija granica rasprostranjenja. Pripadnici ove vrste žive na kopnu, izuzev perioda parenja, a tokom dana miruju ukopane u pijesak (semifosorijalna vrsta).

🔄Životni ciklus

Spolna zrelost: 2-3. godina života
Starosni vijek: oko 10  godina

Češnjarke se razmnožavaju u periodu mart - maj. Ženka polaže oko 2.000 jaja u debelim vrpcama. Punoglavci se razvijaju oko 100 dana i vrlo su veliki u odnosu na druge vrste žaba (oko 10 cm) što se naziva metamorfozni paradoks. Ukoliko su ljeta bila hladnija, punoglavci mogu prezimiti te se metamorfozirati naredne godine. Tokom hibernacije može da se zakopa i do 2 m dubine.

🍽 Ishrana

Hrane se beskičmenjacima a često se u želucu mogu pronaći neživi sadržaj koji slučajno progutaju prilikom lova.

🚨Ugroženost i zaštita

Zanimljivosti 

🧬Punoglavci ove vrste su najveći u Bosni i Hercegovini, a i u regionu, imajući u vidu druge vrste roda Pelobates koje naseljavaju Evropski kontinent. Najveći pronađeni punoglavac u BiH je bio na području središnje Posavine i njegova izmjerena dužina iznosila je 14 cm. Prema literaturi, do sada najveći pronađeni punoglavac je bio dužine 20 cm. Kao i punoglavci pojedinih drugih vrsta žaba koje naseljavaju sjeverne krajeve, zabilježeno je da i punoglavac češnjarke može da prezimi u vodenom tijelu, ukoliko nije stekao uslove za metamorfozu, te se smatra da je to jedan od razloga postojanja izrazito velikih punoglavaca.

Citat: BHHU-ATRA (2020). Češnjarka (napuhnjača): Pelobates fuscus. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>

📖Literatura

🔖Amphibia Web (2020). Information on amphibian biology and conservation. [web application]. 2020. Berkeley, California: AmphibiaWeb. Available: http://amphibiaweb.org/. (Mar 8, 2020)

🔖Arnold N. & Ovenden D. (2004). Reptiles and amphibians of Britain and Europe - Field Guide. HarperCollins, London.

🔖Ćurić, A., Zimić, A., & Jelić, D. (2015). New data and distribution of Common Spadefoot toad Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) in western Balkans. Oral presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18.–23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 69.

🔖Ćurić, A., Zimić, A., Bogdanović, T., & Jelić, D. (2017). New data and distribution of common spadefoot toad Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) in Western Balkans. North-Western Journal of Zoology, 4(1), 50-59.

🔖Ćurić, A. (2018). Morfološke značajke češnjače Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) (Amphibia, Anura) na području Posavine. Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.

🔖Speybroeck, J., Beukema, W. Bok, B., & Van Der Voort, J. (2016). Field Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. Bloomsbury Publishing, London, UK.

🔖Zimić, A., Jelić, D., Lelo, S., & Čengić, M. (2015). New revision of the checklist of amphibian fauna in Bosnia and Hezegovina. Poster presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18. – 23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 200.

🔖Zimić, A., Ćurić, A., Šunje, E., Vesnić, A., Lelo, S., & Jelić, A. (2018). Sinecology of European common spadefoot toad, Pelobates fuscus (Laurenti 1768) (Amphibia: Anura: Pelobatidae), in the agroecosystems of Bosnia and Herzegovina [Sinekologija češnjarke, Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) (Amphibia, Anura; Pelobatidae) na agroekosistemima Bosne i Hercegovine]. Usmeno priopćenje. Drugi Balkanski herpetološki himpozij u okviru 13. Hrvatskog biološkog kongresa sa međunarodnim sudjelovanjem. Poreč, Hrvatska (19.-23. septembar 2018.). Knjiga sažetaka, pp: 8.

🔖Zimić, A. & Šunje, E. (2022): Sensitivity assessment and extinction risk of amphibians (Chordata: Vertebrata: Amphibia) in Bosnia and Herzegovina. Glasnik Zemaljskog Muzeja  (PN) NS 39, pp.59-65.