image
  • | Zimić A.
  • | 35

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: do oko 10 cm
Boja tijela: gornja strana smeđa, donja strana tijela svijetlonarandžasta sa tamnim tačkama.

Mali vodenjak je najmanja vrsta tritona u Bosni i Hercegovini. Na glavi su vidljiva tri uzdužna žlijeba te izraženo udubljenje između nosnica i očiju.  Na trbušnoj strani tijela obično se nalaze tamne tačke koje se mogu protezati sve do svijetlo obojenog grla. Pigmentacija na donjoj strani tijela je svijetlonarandžasta, rijetko žuta ili crvena, ali je uglavnom ograničena na centralni dio trbuha.  Terestrične jedinke imaju suhu i baršunastu kožu. Mužjaci tokom perioda parenja razvijaju veliku, nazubljenu krijestu koja je kontinuirana od kraja glave do vrha repa, kao i kožne nabore između prstiju zadnjih ekstremiteta.


📍Rasprostranjenost

Vrsta je široko rasprostranjena u centralnoj i sjevernoj Evropi.

U Bosni i Hercegovini naseljava gotovo cijelu teritoriju, izuzev južne Hercegovine, gdje je zamjenjuje srodna vrsta Lissotriton graecus. Hibridne zone između ove dvije vrste još uvijek nisu jasno definisane. U Bosni i Hercegovini se može naći od 0 do 1670 m n.v.


🏠 Stanište 

Mali vodenjak naseljava širok raspon vlažnih staništa. U vodu ulazi isključivo tokom perioda razmnožavanja, pri čemu se mrijesti u stajaćim stalnim ili plitkim vodama, uključujući i privremene lokve.

U odnosu na ostale tritone u Bosni i Hercegovini, ova vrsta je najmanje vezana za vodenu sredinu te ubrzo nakon parenja napušta vodu i ne zadržava se dugo u akvatičnom staništu. Zbog toga se jedinke često mogu pronaći na kopnu, u različitim mikrostanštima kao što su vrtovi, šume, pukotine stijena, ispod kamenja ili u jarcima. Vrsta se može javiti i u blizini urbanih područja. 


🔄 Životni ciklus

Spolna zrelost: oko 3 godine
Starosni vijek: do 7 godina u prirodi (do 25 godina u zatočeništvu)

Razmnožavanje počinje rano u proljeće, najčešće tokom marta i aprila, a ponekad i ranije. Ženka polaže jaja pojedinačno na listove ili vlati vodene vegetacije. Proces polaganja traje duže vrijeme, a ženka može položiti do 300 jaja, u prosjeku oko 10 dnevno. Razvoj larvi traje približno 3–4 mjeseca, nakon čega dolazi do metamorfoze. Neotenija nije nikada žabilježena kod malog tritona.

🍽 Ishrana

Hrane se brojnim vodenim i kopnenim sitnim beskičmenjacima.


🚨 Ugroženost i zaštita

Mali triton je blago osjetljiva vrsta, te nedovoljno zaštićena u velikom dijelu Bosne i Hercegovine.

Region IUCN kategorija  
Globalno Najmanje zabrinjavajuća LC
Europa Najmanje zabrinjavajuća LC
Bosna i Hercegovina Nije procijenjeno NE
Federacija BiH Ranjiva vrsta VU
Republika Srpska Nije procijenjeno  NE
Brčko Distrikt Nije procijenjeno NE

 

Region Indeks osjetljivosti (0-2) DELH kategorija
Bosna i Hercegovina 1.00 Blago osjetljiva vrsta

 

Region Zaštita Nivo zaštite
Evropa Habitat direktiva  -
  Bernska konvecija  Nije zaštićena vrsta
Federacija BiH

Pravilnik o mjerama zaštite za 
strogo zaštićene i zaštićene vrste i podvrste

Nije zaštićena vrsta
Republika Srpska Uredba o strogo zaštićenim i
zaštićenim divljim vrstama 
Zaštićena vrsta
Brčko Distrikt         - Nije zaštićena vrsta

 


Citat: BHHU-ATRA (2026). Mali triton: Lissotriton vulgaris. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra (pristupljeno: <umetnuti datum>).

📖 Literatura

🔖Lelo, S., Zimić, A., Čengić, M. & Jelić, D. (2015). Biodiverzitet vodozemaca (Chordata: Vertebrata: Amphibia) Bosne i Hercegovine: Biosistematski prijegled podataka sa preliminarnim kartama rasprostranjenja. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo, pp. 57.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Biosistematika vertebrata: Biodiverzitet vodozemaca i gmizavaca sa posebnim osvrtom na faunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo.

🔖Zimić, A., Jelić, D., Lelo, S., & Čengić, M. (2015). New revision of the checklist of amphibian fauna in Bosnia and Hezegovina. Poster presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18. – 23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 200. 

🔖 Zimić, A., Šunje, E., Hrković-Porobija, A., Velić, L. (2024). Vodozemci [Amphibians]. In: Barudanović, S., Avdibegović, M., Mataruga, M., Milićević, M., Škrijelj, R., Bećirović, Dž., Ballian, D., Dekić, R., Lubarda, B., Kobajica, S., Jurković, J., Trbić, G., Husika, A., Đurić, G. (Eds) (2024). Procjena stanja prirode i  upravljanja  prirodnim  resursima  u  Bosni  i  Hercegovini,  Univerzitet  u  Sarajevu,  Sarajevo, pp. 320-325.

🔖Zimić, A., & Šunje, E. (2022). Preliminary assesment of sensitivity and extinction risk of fauna of amphibians in Bosnia and Herzegovina (Chordata: Vertebrata: Amphibia [Preliminarne procjene osjetljivosti i rizika izumiranja faune vodozemaca u Bosni i Hercegovini]. Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne i Hercegovine (PN) NS, Vol. 39, 59-65.

 


Podjeli:
Najčitaniji članci