9 Apr 2016
• | Zimić A.
• | 41

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: do 11 cm
Boja tijela: dorzalna strana tamna (siva, smeđa, maslinasta) sa tamnim mrljama; trbušna strana narandžasta

Rajzerov triton je srednje veličine repati vodozemac koji provodi veći dio života u vodi, ali povremeno izlazi na kopno. Njegova koža je glatka dok je u akvatičnoj fazi, a tokom boravka na kopnu mogu se uočiti sitne žlijezde. Mužjaci postaju šareniji tokom parenja: duž leđa im se pojavljuje nizak, ravan kožni nabor koji se nastavlja na rep i posut je crnim tačkama, dok su bokovi plave boje. Ženke su manje šarene i više kriptične, što im pomaže da se sakriju u okolini.

📍Rasprostranjenost

Vrsta je balkanski endem i može se naći u gotovo svim državama Balkanskog poluotoka, izuzev Turske.

U Bosni i Hercegovini rajzerov triton  je česta i uobičajena vrsta u srednjoj i sjeverozapadnoj Bosni, odnosno na širem području Dinarida. Ne javlja se u čistom mediteranskom pojasu niti u nizijskim panonskim dijelovima zemlje. Rasprostranjen je u nadmorskim visinama od 200 do 2200 m.

🏠 Stanište 

Vrsta preferira hladniju klimu i najčešće naseljava šumske ekosisteme te visoke planinske zone sa barama, bunarima, planinskim jezerima, sporotekućim vodotokovima i privremenim lokvama. 

U planinskim jezerima bez riba populacije mogu biti vrlo brojne. Tokom zimskog perioda jedinke provode vrijeme u zemlji, često u većim grupama, u stanju mirovanja.

🔄 Životni ciklus

Spolna zrelost: 2–3 godine
Starosni vijek: Na nižim nadmorskim visinama obično žive oko 10 godina, dok one na višim nadmorskim visinama mogu doživjeti i do 30 godina zbog sporijeg životnog ritma.

Migracija u vodu radi parenja počinje već u februaru, dok se na većim nadmorskim visinama dešava kasnije, često u maju ili junu. Tokom udvaranja mužjak maše repom kako bi usmjerio feromone iz kloake prema njoj. Nakon toga polaže spermatoforu koju ženka uvlači u svoju kloaku. Ženka polaže do 250 jaja pojedinačno ili u manjim grupama (3–5) na vodene biljke. Metamorfozirane mlade jedinke obično izlaze iz vode tokom ljeta, dok se na većim nadmorskim visinama metamorfoza može završiti tek naredne godine. Neotenija je česta kod ove vrste, ali se uglavnom javlja u idealnim uslovima, poput većih vodenih staništa bez prisustva riba.

🍽 Ishrana

Predstavnici ove vrste su tipični predatori i plijen gutaju bez prethodnog komadanja. Hrane se različitim beskičmenjacima, puževima, crvima, glistama, inesktima ali i žabljim jajima i larvama tritona. Kod ove vrste je zabilježeno da se hrani i lešinama životinja koje uginu u vodi.

Rajzerov trion je često plijen zmije bjelouške (Natrix natrix), te mnogih ptica.

🚨 Ugroženost i zaštita

Vrsta je 2026. godine priznata kao zasebna vrsta (Koster et al., 2026), zbog čega njena trenutna ugroženost još nije procijenjena.

Zanimljivosti

🧬 Rajzerov triton (Mesotriton reiseri) je do 2026. godine bio tretiran kao podvrsta i varijetet običnog alpskog tritona (Mesotriton alpestris), ali je novijim istraživanjima izdvojen kao zasebna vrsta (Koster et al., 2026).

🇧🇦 Latinski naziv vrste i roda ima direktnu vezu sa Bosnom i Hercegovinom. Vrstu je opisao austrougarski herpetolog Werner, dajući joj ime u čast pronalazača (Otmar Rajzer), nekadašnjeg kustosa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Rod Mesotriton opisao je Stjepan Bolkay, također nekadašnji kustos herpetolog Zemaljskog muzeja BiH.

⛰ Tipski lokalitet za ovu vrstu je Prokoško jezero, gdje je prvi put dokumentovana.

📖 Literatura

🔖Lelo, S., Zimić, A., Čengić, M. & Jelić, D. (2015). Biodiverzitet vodozemaca (Chordata: Vertebrata: Amphibia) Bosne i Hercegovine: Biosistematski prijegled podataka sa preliminarnim kartama rasprostranjenja. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo, pp. 57.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Biosistematika vertebrata: Biodiverzitet vodozemaca i gmizavaca sa posebnim osvrtom na faunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo.

🔖Zimić, A., Jelić, D., Lelo, S., & Čengić, M. (2015). New revision of the checklist of amphibian fauna in Bosnia and Hezegovina. Poster presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18. – 23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 200. 

🔖 Zimić, A., Šunje, E., Hrković-Porobija, A., Velić, L. (2024). Vodozemci [Amphibians]. In: Barudanović, S., Avdibegović, M., Mataruga, M., Milićević, M., Škrijelj, R., Bećirović, Dž., Ballian, D., Dekić, R., Lubarda, B., Kobajica, S., Jurković, J., Trbić, G., Husika, A., Đurić, G. (Eds) (2024). Procjena stanja prirode i  upravljanja  prirodnim  resursima  u  Bosni  i  Hercegovini,  Univerzitet  u  Sarajevu,  Sarajevo, pp. 320-325.

🔖Zimić, A., & Šunje, E. (2022). Preliminary assesment of sensitivity and extinction risk of fauna of amphibians in Bosnia and Herzegovina (Chordata: Vertebrata: Amphibia [Preliminarne procjene osjetljivosti i rizika izumiranja faune vodozemaca u Bosni i Hercegovini]. Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne i Hercegovine (PN) NS, Vol. 39, 59-65.

🔖Herrero, D., & Zimić, A. (2015). Unken reflex in Mesotriton alpestris. Boletín de la Asociación Herpetológica Española, 26(1), 4-7.

🔖Lelo, S., Memišević, E., & Kašić-Lelo, M. (2003). Potvrda stabilne egzistencije bosanskohercegovačke endemične populacije alpskog tritona Triturus alpestris reiseri Werner, 1902 (Amphibia: Urodela, Salamandridae) u Prokoškom jezeru i njegovoj okolini. Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 48(52), 47-56.

🔖Koster, S., Theodoropoulos, A., Beukema, W., Ambu, J., Babik, W., Canestrelli, D., Chiocchio, A., Cogălniceanu, D., Cvijanović, M., de Visser, M. C., Dufresnes, C., France, J., Hyseni, A., Jablonski, D., Kranželić, D., Lukanov, S., Martínez-Solano, I., Naumov, B., Pabijan, M., Salvi, D., Schmidt, B., Sotiropoulos, K., Stănescu, F., Stanković, D., Šunje, E., Szabolcs, M., Vacheva, E., Vörös, J., Zimić, A., & Wielstra, B. (2023). Five hidden species in a widespread European vertebrate: Disentangling the Alpine newt cryptic species complex through genomic phylogeography. Molecular Ecology.