24 Mar 2026
• | Agić A.
• | 30

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 130cm
Boja tijela: varira od maslinasto-sive do žućkastosmeđe, sa tamnim mrljama ili nepravilnim šarama koje su izraženije na prednjem dijelu tijela, a prema repu mogu formirati pruge ili cik-cak uzorak. Trbušna strana je svijetla, bijela do blijedožuta, ponekad sa tamnim tačkama u predjelu glave.

Šara poljarica je vitka i izdužena zmija prilagođena brzom i okretnom kretanju. Obično naraste do 1 metar, pri čemu su mužjaci najčešće nešto veći od ženki. Tijelo je prekriveno glatkim krljuštima, poredane su u 19 redova preko sredine tijela, koje smanjuju trenje, a dugi, bičasti rep čini oko trećine ukupne dužine. Glava je blago izdvojena od vrata, sa velikim očima i okruglim zjenicama. Ženke imaju tendenciju da budu krupnije u odnosu na mužajke, kako bi podržale nošenje jaja nakon oplodnje. 

📍Rasprostranjenost

Hierophis gemonensis rasprostranjen je u jugoistočnoj Evropi, prvenstveno na Balkanskom poluostrvu. Naseljava područja od Slovenije i Hrvatske (uključujući jadranska ostrva), preko Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije, do Grčke i brojnih egejskih ostrva. Njegov areal uglavnom prati obalne i nizijske dijelove Jadranskog i Egejskog mora, a može se naći od nivoa mora do oko 1400 m nadmorske visine, najčešće u toplijim i nižim predjelima.

U Bosni i Hercegovini naseljava mediteransko i submediteransko područje, do Jablanice.

🏠 Stanište 

Ova vrsta preferira otvorena, sunčana i suha staništa sa mediteranskom klimom. Najčešće se može pronaći na kamenitim padinama, u šikari, makiji, rijetkim šumama, kao i na zapuštenim terenima i ruševinama. Sklanja se ispod kamenja, u pukotinama stijena ili jazbinama, a dobro podnosi i prisustvo čovjeka pa se često javlja u maslinjacima, vinogradima i vrtovima. Zimi se povlači u zaklonjena mjesta gdje hibernira, dok tokom toplijeg dijela godine koristi osunčane površine za regulaciju tjelesne temperature.

Životni ciklus

Spolna zrelost: 3 godina života
Starosni vijek: 15-20 godina

Parenje se odvija u proljeće, najčešće u maju, kada mužjaci aktivno traže ženke i međusobno se nadmeću. Nakon parenja, ženke u kasnom junu ili početkom jula polažu 3-10 izduženih jaja na skrivenim i toplim mjestima, poput ispod kamenja, suhe vegetacije ili u rahloj zemlji. Inkubacija traje oko 8-9 sedmica, nakon čega se krajem ljeta izlegu mladi dužine oko 15-20 cm. Mladi su od samog početka potpuno samostalni. 

🍽 Ishrana

Ova vrsta je aktivni dnevni predator koji se oslanja na brzinu, dobar vid i okretnost kako bi uhvatila plijen. Ishrana joj je raznovrsna a najčešće lovi guštere i velike insekte, dok rjeđe se hrani malim sisarima, ptićima, vodozemcima. Nije rijetko da joj ishrana podrazumijeva i druge zmije, uključujući i jedinke iste vrste. Mladunci se pretežno hrane insektima, dok se s rastom sve više okreću kičmenjacima. Plijen najčešće aktivno progoni i hvata u pokretu. Manji plijen guta živ, dok veći savladava obmotavanjem tijela i kratkim stezanjem prije gutanja. Hrani se u intervalima od nekoliko dana, zavisno od veličine plijena i temperature okoline.

🚨 Ugroženost i zaštita

U nekim dijelovima svog rasprostranjena lokalno ovu vrstu ugrožava degradacija staništa zbog intenziviranja poljoprivrede, požara i zagađenja. Dodatne prijetnje uključuju stradanje na cestama, namjerno ubijanje zbog straha od zmija, ali općenito nema većih prijetnji za ovu vrstu. 

💡Zanimljivosti

Iako preferira suha staništa, posjeduje odlične plivačke sposobnosti, pa se uspješno kreću i kroz vlažna staništa.

Stari Grci su ovu vrstu smatrali simbolom plodnosti i obnove, a samo značenje imena Hierophis potiče od grčke riječi hieros, što znači "sveto" i ophis, što znači "zmija".

📖 Literatura

🔖Arnold N. & Ovenden D. (2004). Reptiles and amphibians of Britain and Europe - Field Guide. HarperCollins, London, UK.

🔖Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2017). Crvena lista gmizavaca (Chordata, Vertebrata, Reptilia) Federacije Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 12, 31-42.

🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Biosistematika vertebrata: Biodiverzitet vodozemaca i gmizavaca sa posebnim osvrtom na faunu Bosne i Hercegovine [Biosystematics of vertebrates: Biodiversity of amphibians and reptiles with special reference to the fauna of Bosnia and Herzegovina]. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja. Ilijaš, Sarajevo.

🔖Speybroeck, J., Beukema, W. Bok, B., & Van Der Voort, J. (2016). Field Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. Bloomsbury Publishing, London, UK.

🔖Zimić, A., Čengić, M., Ćurić, A., Šunje, E., Jusić, B., Lelo, S., & Jelić, D. (2018). The checklist of reptile fauna (Chordata: Vertebrata: Reptilia) in Bosnia and Herzegovina [Revizija popisa faune gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Bosne i Hercegovine]. Poster prezentacija. Drugi Balkanski Herpetološki Simpozij u okviru 13. Hrvatskog biološkog kongresa sa međunarodnim sudjelovanjem. Poreč, Hrvatska, 19.-23. septembar 2018. Knjiga sažetaka, p. 156.