Mosorski gušter (Dinarolacerta mosorensis) je značajna vrsta guštera za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na njeno usko rasprostranjenje. U Federaciji BiH svrstana je kao rizična vrsta, a u Republici Srpskoj je zaštićena, te su definisane mjere zaštite koje daju mogućnost za bolje očuvanje vrste i njenog staništa.
📏 Opis vrste
Maksimalna dužina: 7 cm
Boja tijela: sivkasto smeđe ili maslinasto smeđe boje s tamnijim pjegama. Detaljnije u opisu.
Mosorski gušter je karakteristično dorzo-ventralno spljošteni gušter s dugom glavom i dugim vitkim repom. Adulti dužine do 7 cm od njuške do kloake, dok je rep 1,7 do 2,3 puta duži od tijela. Donja površina je pomalo sjajna i smeđe je, sivkasto smeđe ili maslinasto smeđe boje s tamnijim pjegama. Bočne strane su obično tamnije boje od leđa i mrlje mogu biti ograničene na srednji dio dorzalnog područja. Bokovi su tamniji u donjem dijelu tijela. U nekim populacijama mogu se pojaviti uniformno obojene jedinke. Trbuh nema nikakvih tačaka, ponekad može biti bijel ili siv, ali uglavnom tamno žut ili narandžast kod odraslih jedinki. Mlade jedinke imaju blijede trbuhe i ponekad plavkaste repove. Prepoznatljivi su po dvije postnazalne pločice i šest pari nazalnih pločica.
📍Rasprostranjenost
Ova vrsta se nalazi u južnom Dinarskom planinskom pojasu južne Bosne i Hercegovine sa izuzecima u kontinentalnom dijelu Romanije, južne primorske Hrvatske, i Crne Gore. Moguće je da je prisutan na sjeveru Albanije, ali su potrebna dodatna terenska istraživanja da bi se to potvrdilo. Javlja se od 450 do 1.900 m n.v.
🏠Stanište
Mosorski gušter pretežno naseljava kamenita, montana područja otvorenog krša. Iako preferira suha, krševita, brdska staništa, u usporedbi sa šiljoglavim gušterom, slabiji je penjač i voli nešto vlažnija, manje osunčana mjesta.
🔄Životni ciklus
Spolna zrelost: 3-4. godina života
Starosni vijek: 9-13 godina
Ženke mosorskog guštera jednom godišnje polože jednu gomilu od oko četiri do osam jaja. Jaja se zadržavaju u ženki oko pet sedmica nakon parenja, a izlegu se mladi nakon oprilike dvije i po sedmice. Mladunci su duži od 3 cm i imaju vrlo duge repove.
🍽 Ishrana
Hrane se raznim beskičmenjacima, često paucima.
🚨Ugroženost i zaštita
|
Region
|
IUCN kategorija
|
|
|
Globalno
|
Skoro ugrožena
|
NT
|
|
Europa
|
Skoro ugrožena
|
NT
|
|
Bosna i Hercegovina
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Federacija BiH
|
Rizična
|
VU
|
|
Republika Srpska
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Brčko Distrikt
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Region
|
Zaštita
|
Nivo zaštite
|
|
Evropa
|
Habitat direktiva
|
Annex II i IV
|
|
|
Bernska konvecija
|
Appendix III - Zaštićena vrsta
|
|
Federacija BiH
|
Pravilnik o mjerama zaštite za
strogo zaštićene i zaštićene vrste i podvrste
|
Nije zaštićena vrsta
|
|
Republika Srpska
|
Uredba o strogo zaštićenim i
zaštićenim divljim vrstama
|
Zaštićena vrsta
|
|
Brčko Distrikt
|
-
|
Nije prikladno za zaštitu
|
Citat: BHHU-ATRA (2020). Mosorski gušter: Dinarolacerta mosorensis. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>.
📖Literatura
🔖Arnold, N. & Ovenden, D. (2002). A Field Guide to the Reptiles and Amphibians of Britain and Europe. Glasgow: Harper Collins.
🔖Crnobrnja Isailovic J., Ajtic A., & Vogrin M. (2009). Dinarolacerta mosorensis. The IUCN Red List of Threatened Species 2009: e.T61526A12504486. Downloaded on 11 February 2020.
🔖Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2016). Crvena lista gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Federacije Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 12, 31-42.
🔖Lelo, S., & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.
🔖Speybroeck J., Beukema W., Bok B., Van Der Voort J. (2016): Filed Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. 1st ed. Bloomsbury Publishing, London.
🔖The Reptile Database (2020). http://reptile-database.reptari um.cz/