Žuti mukač (Bombina variegata) je jedna od dvije vrste mukača u Bosni i Hercegovini čija osnovna karakteristika je žuto prošarano obojenje na stomaku, te je u Federaciji evaluirana kao niskorizična (NT) vrsta.

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 5 cm

Boja tijela: Gonja površina tijela je tamno-siva ili maslinasta sa brojnim “hrapavim” bradavicama, a male tamne mrlje su obično odsutne. Trbuh žut, ponekad narančast, s velikim plavo-sivim mrljama, bijele tačke odsutne ili rijetke.

Žabe spljoštenog tijela ukupne dužine od oko 5 cm. Obično imaju srcolike ili trokutaste zjenice, a veoma rijetko okruglaste. Timpanalna membrana odsutna. Tijelo im je vitko, a mužjaci imaju nešto širu glavu i zatupljeniju njušku u odnosu na ženke. Imaju tuberkularnu kožu. Dorzalni tuberkuli su akutni i relativno visoki. Ventralni tuberkuli su mali i oskudni. Gonja površina tijela je tamno-siva ili maslinasta sa brojnim “hrapavim” bradavicama, a male tamne mrlje su obično odsutne. Trbuh žut, ponekad narančast, s velikim plavo-sivim mrljama, bijele tačke odsutne ili rijetke. Unutarnja površina nogu im je prekrivena velikim svijetlim mrljama koje su spojene na unutarnjoj površini bedara. Vrhovi nožnih prstiju svijetli. Treći prst prednjih nogu nije upečatljivo najduži. Za razliku od ženke, mužjak ima bradavice na 1., 2. i 3. prstu i tokom  sezone parenja na unutarnjoj površini podlaktice. Mužjaci nemaju parne mjehure za pojačavanje zvuka. Izražena je prostorna varijacija u i između populacija.

📍Rasprostranjenost

Ova vrsta rasprostranjena je u većem dijelu srednje i južne Europe. Obično naseljava predjele od centralne Francuske preko centralne Njemačke, sjeverne i zapadne Švicarske, sjeveroistočne Italije, Balkana i Karpata. Izolovane populacije su prisutne u Mađarskoj i sjevernoj Njemačkoj, a njen areal u sjeverozapadnoj Francuskoj je jako fragmentiran. U Belgiji je vjerovatno izumrla vrsta, a dio populacija se izgubio i na jugu Francuske. U Luksemburgu je ostala samo jedna populacija, kao i u Holandiji. Naseljavaju skoro sve vodene ekosisteme do od 100 do 2.100 m n.v.

U Bosni i Hercegovini naseljava cijelokupno područje gdje je predstavljena sa dvije podvrste: B. v. variegata ( Syn.: B. v. kolombatovici) koja naseljava sjeverna i centralna područja i B. v. scabra koja naseljava područje južne i jugoistočne BiH.

🏠Stanište

Može se naći u crnogoričnim, listopadnim i mješovitim šumama, grmovima i livadama, poplavnim ravnicama i travnjacima. Na malim nadmorskim visinama ova vrsta živi u listopadnim šumama, a na većim nadmorskim visinama češće se nalazi u crnogoričnim šumama i visoravni. Naseljava razne vodene ekosisteme, uključujući jezera, močvare, rijeke, bazene, izvorišta (uključujući mineralne i termalne izvore), lokve, rezervoare, šljunčane i glinene jame, rovove, pa čak i rupe na cesti napunjene vodom. Može tolerisati neznatno zagađenje vode.

🔄Životni ciklus

Spolna zrelost: 1,5-3. godina  života
Starosni vijek: 5-15 godina

Hibernacija počinje krajem septembra/početkom novembra završava u martu/maju, ovisno o nadmorskoj visini. Hiberniraju u rupama i ispod kamenja i trupaca. U termalnim izvorima mogu biti aktivne zimi. Jedinke ove vrste dostižu spolnu zrelost u trećoj godini života. Razmnožavanje započinje 5-10 dana nakon ulaska u vodu i obično traje do augusta, zavisno od ekoloških uslova. Ženke u tom periodu polažu jaja u gomilama na površinu vode, gdje ona padaju na dno ili se zadržavaju na vodenim biljkama. Razviće larvi traje 2-3 mjeseca. Ponekad obilne kiše ljeti mogu pratiti intenzivni mrijest B. variegata u malim močvarnim područjima. Poziv za parenje muškaraca sličan je pozivu B. bombina, ali je nešto tiši i viši.

🍽 Ishrana

Hrane se raznim beskičmenjacima.

🚨Ugroženost i zaštita

Zanimljivosti 

🧬U Bosni i Hercegovini žive dvije vrste roda Bombina: B. bombina i B. variegata. Bombina bombina se može naći samo na krajnjem sjeveru, ima crveno obojenje po trbuhu sa sitnim bijelom tačkama, obojenje nije prisutno na prstima, dok je B. variegata široko rasprostranjena širom zemlje, ima žute mrlje po trbuhu koje se nastavljaju na ekstremitete i prste. Koža crvenog mukača je nježnija u odnosu na žutog mukača, sa manjim i glatkim žlijezdama. Ove dvije vrste hibridiziraju širom Europe gdje se areali preklapaju. Hibridi ispoljavaju mješavinu morfoloških karakteristika roditeljskih vrsta, uključujući prelazno obojenje na trbuhu.

Trbušno obojenje kod žutog mukača jedinstveno za svaku jedinku, poput otiska prsta kod čovjeka. Uz navedeno, žuti mukač ima još jedno interesantno obilježje, a to je zjenica u obliku srca. Mukači su dobili ime po svojem karakterističnom glasanju (mukanju), koje podsjeća na hukanje sova.

Citat: BHHU-ATRA (2020). Žuti mukač: Bombina variegata <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>

📖Literatura

🔖AmphibiaWeb (2020): Information on amphibian biology and conservation: http://amphibiaweb.org, University of California, Berkeley, CA, USA. (14 Jan 2020)

🔖Kuzmin K., Denoël M., Anthony B., Andreone F., Schmidt B., Ogrodowczyk A., Ogielska M., Vogrin M., Cogalniceanu D., Kovács T., Kiss I., Puky M., Vörös J.,Tarkhnishvili D., &  Ananjeva N. (2009). Bombina variegata. The IUCN Red List of Threatened Species 2009: e.T54451A11148290. Downloaded on 12 February 2020.

🔖Lelo S. (2013): Priručnik za određivanje vodozemaca Bosne i Hercegovine, Naučna i stručna knjiga “Lelo” d.o.o. Sarajevo

🔖Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2016). Crvena lista gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Federacije Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 12, 31-42.

🔖Lelo, S., & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.

🔖Speybroeck J., Beukema W., Bok B., Van Der Voort J. (2016): Filed Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. 1st ed. Bloomsbury Publishing, London.

🔖Škrielj, R., Lelo S., Drešković N., Sofradžija A., Trožić-Borovac S., Korjenić E., Lukić-Bilela, Mitrašinović-Brulić, Kotrošan D., Šljuka S., Gajević M., & Karačić J. (2013): Crvena lista faune Federacije Bosne i Hercegovine. Draft. EU “Greenway”, Sarajevo

🔖Zimić, Adnan. (2015). Strong intensity of unkenreflex defence mehanism in Yellow-Bellied Toad, Bombina variegata (Linnaeus, 1758) from Mt. Prenj (Bosnia and Herzegovina). Revista Cientifica Multidisciplinar Pluralidade. 2. 116-121.

🔖Zimić, A., & Zgonjanin, J. (2017). Procjena brojnosti jedinki u lokalnoj populaciji vrste Bombina variegata (Linnaeus, 1758) (Amphibia: Anura: Bombinatoridae) na lokalitetu Rujište (Prenj-pl., Bosna i Hercegovina) Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 13, 47-55.

🔖Zimić, A. & Šunje, E. (2022): Sensitivity assessment and extinction risk of amphibians (Chordata: Vertebrata: Amphibia) in Bosnia and Herzegovina. Glasnik Zemaljskog Muzeja  (PN) NS 39, pp.59-65.