Crveni mukač (Bombina bombina) je česta vrsta vodozemca koja nastanjuje stajaća i sporotekuća plitka vodena tijela sjeverne Bosne i Hercegovine.
📏 Opis vrste
Maksimalna dužina: 5 cm
Boja tijela: Boja kože na leđima je svijetlosmeđa, siva ili zelenkasta, često s jedva primjetnim tamnim pjegama. Na površini tijela se nalazi veliki broj zlijezda sa crnom tačkom u sredini.
Crveni mukač je mala žaba dužine do 5 cm, pljosnatog tijela i narandžasto ili crveno obojenog trbuha koje okružuju brojne bijele mrlje. Tijelo je ovalnog oblika sa kratkim ekstremitetima. Boja kože na leđima je svijetlosmeđa, siva ili zelenkasta, često s jedva primjetnim tamnim pjegama. Na površini tijela se nalazi veliki broj zlijezda sa crnom tačkom u sredini. Sekret ovih žlijezda je toksičan. Zjenice su trouglaste, srcolike ili rjeđe okruglaste, a oči su visoko smještene i prilagođene životu i u vodi. Svijetla mrlja na dlanu se obično ne proteže do prvog prsta. Treći prst prednjih ekstremiteta je upadljivo duži od ostalih. Mužjaci imaju parne mjehure za pojačavanje zvuka. Oglašavanje se opisuje kao tiho i melanholično, sa relativno malim brojem oglašavanja u odnosu na mnoge druge žabe. Za razliku od drugih europskih žaba, zvuk se proizvodi istiskanjem zraka iz vokalnih kesica u pluća, a ne obrnuto. Hrani se vodenim beskičmenjacima koje uglavnom lovi noću. Formira populacije velike gustine. Aktivni su od marta do oktobra. Za ove žabe je karakterističan unken refleks – odbrambeni mehanizam pri kojem žaba diže ekstremitete u zrak otkrivajući svoj žarko obojeni trbuh koji upozorava predatore. Pojava “upozoravajuće obojenosti” se naziva aposemija.
📍Rasprostranjenost
Crveni mukač naseljava centralnu i istočnu Europu, sa izoliranim populacijama u Danskoj i južnoj Švedskoj koje predstavljaju sjevernu granicu rasprostranjenja. Introducirana je na jednom lokalitetu u Francuskoj. Naseljava centralna-sjeverna i sjeveroistočna područja Bosne i Hercegovine, odnosno nizijska područja Posavine uz rijeku Savu.
🏠Stanište
Primarno je akvatična vrsta. Nastanjuje (obično plitka) jezera, bare, plavna polja, plavne šume i mrtvaje u nizinskim područjima. Vodena tijela koja bira su osunčana, često mala i privremena, a moraju biti mirna i čista. Može se naći na visinama do 730 m (Češka Republika), dok se u BiH nalazi na znatno manjim visinama. Hibernira na kopnu.
🔄Životni ciklus
Spolna zrelost: 2-4. godina života
Starosni vijek: 3-11 godina
Parenje se odvija najčešće poslije kiše jednom u proljeće i jednom tokom ljeta. Mužjaci imaju unutarnju vokalnu vrećicu (tzv. rezonator). Za vrijeme parenja, mužjaci u velikim zborovima privlače ženke zovom - mukanjem: „uup ... uup ... uup“, otprilike jedan zov svakih 1,5–4 sekundi. Parenje se odvija od aprila do augusta. Mužjaci drže ženku u tzv. preponskom ili ingvinalnom ampleksusu tako da se ženka nalazi ispred njegovih zadnjih nogu. Ženke polažu do 300 jaja u sezoni, u nekoliko manjih grozdova na površini vode gdje se ona zadržavaju na vodenim biljkama ili padaju na dno. Razviće traje 2-3 mjeseca i juvenilne jedinke izlaze iz vode u kompnenu sredinu tokom ljeta ili jeseni i hrane se raznim beskičmenjacima. Spolnu zrelost dostižu sa 2-4 godine, s tim da je mužjaci dostižu prije ženki. U prirodi žive do 12, a u zatočeništvu do 20 godina.
🍽 Ishrana
Hrane se raznim beskičmenjacima.
🚨Ugroženost i zaštita
|
Region
|
IUCN kategorija
|
|
|
Globalno
|
Najmanje zabrinjavajuća
|
LC
|
|
Europa
|
Najmanje zabrinjavajuća
|
LC
|
|
Bosna i Hercegovina
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Federacija BiH
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Republika Srpska
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Brčko Distrikt
|
Nije procijenjeno
|
NE
|
|
Region
|
Indeks osjetljivosti (0-2)
|
DELH kategorija
|
|
Bosna i Hercegovina
|
2.29
|
Osjetljiva vrsta
|
|
Region
|
Zaštita
|
Nivo zaštite
|
|
Evropa
|
Habitat direktiva
|
Annex II, IV
|
|
|
Bernska konvecija
|
Appendix II - Strogo zaštićena vrsta
|
|
Federacija BiH
|
Pravilnik o mjerama zaštite za strogo zaštićene i zaštićene vrste i podvrste
|
Nije zaštićena vrsta
|
|
Republika Srpska
|
Uredba o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama
|
Zaštićena vrsta
|
|
Brčko Distrikt
|
-
|
Nije zaštićena vrsta
|
Zanimljivosti
🧬U Bosni i Hercegovini žive dvije vrste roda Bombina: B. bombina i B. variegata. Bombina bombina se može naći samo na krajnjem sjeveru, ima crveno obojenje po trbuhu sa sitnim bijelom tačkama, obojenje nije prisutno na prstima, dok je B. variegata široko rasprostranjena širom zemlje, ima žute mrlje po trbuhu koje se nastavljaju na ekstremitete i prste. Koža crvenog mukača je nježnija u odnosu na žutog mukača, sa manjim i glatkim žlijezdama. Ove dvije vrste hibridiziraju širom Europe gdje se areali preklapaju. Hibridi ispoljavaju mješavinu morfoloških karakteristika roditeljskih vrsta, uključujući prelazno obojenje na trbuhu.
Trbušno obojenje kod crvenog mukača jedinstveno za svaku jedinku, poput otiska prsta kod čovjeka. Uz navedeno, crveni mukač ima još jedno interesantno obilježje, a to je zjenica u obliku srca. Mukači su dobili ime po svojem karakterističnom glasanju (mukanju), koje podsjeća na hukanje sova.
Citat: BHHU-ATRA (2020). Crveni mukač: Bombina bombina. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>
📖Literatura
🔖Amphibia Web (2020). Information on amphibian biology and conservation. [web application]. 2018. Berkeley, California: AmphibiaWeb. Available: http://amphibiaweb.org/. (Feb 1, 2020)
🔖Arnold N. & Ovenden D. (2004). Reptiles and amphibians of Britain and Europe - Field Guide. HarperCollins, London.
🔖Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.
🔖Zimić, A. (2015). Unusual Behavior: A Fire-bellied Toad (Bombina bombina) Performs an unkenreflex with its intestines expelled. IRCF Reptiles and Amphibians Conservation and Natural History, 22(4), 171-172.
🔖Zimić, A., Jelić, D., Lelo, S., & Čengić, M. (2015). New revision of the checklist of amphibian fauna in Bosnia and Hezegovina. Poster presentation. 1st Balkan Herpetological Symposium within the 12th Croatian Biological Congress with international participation. Sveti Martin na Muri, 18. – 23. IX 2015. Book of Abstracts, pp: 200.
🔖Speybroeck J., Beukema W., Bok B., Van Der Voort J. (2016): Filed Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. 1st ed. Bloomsbury Publishing, London.
🔖Zimić, A. & Šunje, E. (2022): Sensitivity assessment and extinction risk of amphibians (Chordata: Vertebrata: Amphibia) in Bosnia and Herzegovina. Glasnik Zemaljskog Muzeja (PN) NS 39, pp.59-65.