Anguis fragilis

image
  • | Ana
  • | 27

Sljepić (Anguis fragilis), tzv. beznogi gušter, je najrasprostranjenija vrsta roda Anguis, koja se može pronaći na vlažnim staništima sa dosta vegetacije, a i na antropogenim staništima ispod raznih predmeta koja se duže vrijeme nalaze na zemlji, u parkovima, vrtovima, livadama.

📏 Opis vrste

Maksimalna dužina: 20 cm

Boja tijela: Odrasli su tipično sivo smeđe do bakrene boje, dok su juvenilne jedinke blijedo zlatne ili srebrne boje, tamnih bočnih strana.

Sljepić je izduženi beznogi gušter s dužinom (SVL) između 120-200 mm. Koža im je glatka, sa ljuskama koje se ne preklapaju. Za razliku od zmija, imaju pokretne kapke na očima i vidljive uši. Odrasli su tipično sivo smeđe do bakrene boje, dok su juvenilne jedinke blijedo zlatne ili srebrne boje, tamnih bočnih strana. Kod ove vrste postoji spolni dimorfizam. Ženke imaju tamne pruge duž leđa i strana tijela i naročito tamne bokove i stomak. Mužjaci su uglavnom uniformno obojeni. Mali postotak mužjaka ima izrazite plave mrlje na dorzalnoj površini. Kao i ostali gušteri, i sljepići mogu odbaciti rep (autotomija) kao odbrambeni mehanizam. Novi rep koji izraste je nešto kraći od prvobitnog. Odrasli sljepići narastu do oko 50 cm, a poznati su po izuzetno dugom životnom vijeku, živi oko 30 godina u divljini i najmanje 54 godine u zatočeništvu.


📍Rasprostranjenost

Rasprostranjen je na području Euroazije. Podvrsta A. f. fragilis se može naći po cijeloj Europi, a A. f. colchicus u jugoistočnoj Europi, Kavkazu i Iranu. Mogu se naći od nivoa mora do 2400 metara visine.

U Bosni i Hercegovini naseljava cijelu njenu teritoriju do mediteranskog područja.


🏠Stanište

Populacije ove vrste mogu se naći na travnatim livadama, šumskim livadama, na rubu šume, šumskim čistinama, aluvijalnim šumama, pod živicama, u parkovskim i seoskim vrtovima. Pronađene su i jedinke koje se ukopavaju u rastresiti pijesak i ispod kamenja.


🔄Životni ciklus

Spolna zrelost: 3-5.  godina života
Starosni vijek:
 10-30 godina

Parenje počinje u aprilu i maju, ali zapravo ne mogu začeti do juna, kada jajašca pređu u jajovode ženke. Mužjaci se međusobno bore za ženke. Ženke se mogu pariti s više mužjaka u toku sezone. Prosječno 6-12 mladih (maksimalno 26) rodi se nakon gestacijskog perioda od 3-5 mjeseci. Pri rođenju su zatvorene u prozirnu membranu iz koje se odmah oslobađaju. Hiberniraju od oktobra do februara/marta.


🍽 Ishrana

Uglavnom se hrane puževima i crvima, ali konzumiraju i insekte, paukove i druge juvenilne guštere.


🚨Ugroženost i zaštita

Region

IUCN kategorija

 

Globalno

Najmanje zabrinjavajuća

LC

Europa

Najmanje zabrinjavajuća

LC

Bosna i Hercegovina

Nije procijenjeno

NE

Federacija BiH

Nije procijenjeno

NE

Republika Srpska

Nije procijenjeno

NE

Brčko Distrikt

Nije procijenjeno

NE

 

Region

Zaštita

Nivo zaštite

Evropa

Habitat direktiva 

Annex II i IV

 

Bernska konvecija 

Appendix III - Zaštićena vrsta

Federacija BiH

Pravilnik o mjerama zaštite za 
strogo zaštićene i zaštićene vrste i podvrste

Nije zaštićena vrsta

Republika Srpska

Uredba o strogo zaštićenim i
zaštićenim divljim vrstama 

Nije zaštićena vrsta

Brčko Distrikt

        -

Nije zaštićena vrsta

 


Zanimljivosti 

🇧🇦 Anguis na latinskom znači zmija. "Fragilis" je latinska riječ za “krhko”, ili “fragment".


Citat: BHHU-ATRA (2020). Sljepić: Anguis fragilis. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>


📖Literatura

🔖Agasyan A., Avci A.,Tuniyev B., Crnobrnja Isailovic J., Lymberakis P., Andrén C., Cogalniceanu D., Wilkinson J., Ananjeva N., Üzüm N., Orlov N., Podloucky R., Tuniyev S., Kaya U., Nettmann H. K., Böhme W., Sterijovski B., Vogrin M., Corti C., Pérez Mellado V., Sá-Sousa P., Cheylan M., Pleguezuelos J., Tok V., Sindaco R., Borczyk B., & Schmidt B. (2009). Anguis fragilisThe IUCN Red List of Threatened Species 2009: e.T157249A5060016. Downloaded on 20. January 2020.

🔖Arnold, N. & Ovenden, D. (2002). A Field Guide to the Reptiles and Amphibians of Britain and Europe. Glasgow: Harper Collins

🔖Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2016). Crvena lista gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Federacije Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 12, 31-42.

🔖Lelo, S., & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.

🔖Speybroeck J., Beukema W., Bok B., Van Der Voort J. (2016): Filed Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. 1st ed. Bloomsbury Publishing, London.

🔖The Reptile Database (2020). http://reptile-database.reptari um.cz/


Podjeli:
Najčitaniji članci