Alpski daždevnjak (Salamandra atra Laurenti, 1768) diskontinuirano naseljava Alpski i Dinarski planinski lanac. U okviru vrste postoji veći broj opisanih podvrsta od kojih je status prenjskog alpskog daždevnjaka (Salamandra atra prenjensis Mikšić, 1969), karakterističnog za Dinaride, upitan. Dinarske populacije su u odnosu na alpske puno manje i pod većim pritiskom klimatskih faktora. U Dinaridima se populacije pojavljuju sporadično u nepoznatom broju fragmentiranih populacija (u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji). Biologija Dinarskih populacija nije u potpunosti poznata kao ni osjetljivost na gljivični patogen Batrachochytrium dendrobatidis (Bd) koji se globalno širi velikom brzinom te je odgovoran za uništavanje populacija vodozemaca širom svijeta.
Ciljevi projekta su:
- Ispitati distribuciju prenjskog alpskog daždevnjaka duž Dinarida
- Utvrditi biotičke i abiotičke faktore koji određuju preferencije vrste
- Utvrditi genetički diverzitet fragmentiranih populacija i njihove evolutivne odnose
- Utvrditi status podvrste ‘prenjensis’ kako bi se osigurala zakonska osnova za konzervaciju
- Ispitati demografske parametre u odabranim populacijama sprovođenje CMR (Capture Mark Recapture) studije
- Izvršiti skrining odabranih populacija na Bd gljivični pathogen
- Ustanoviti prijetnju od klimatskih promjena upotrebom SDM modela (Species Distribution Models)
- Uspostaviti trajni i održivi regionalni sistem monitoringa populacija
Terenska istraživanja se sprovode duž Dinarida tačnije u Gorskom Kotaru, na planinama Prenj, Čvrsnica, Maglić, Treskavica, i u planinskom lancu Prokletija. Prikupljaju se morfološki podaci (mjere tijela) i ekološki parametri staništa (temperatura, vlažnost, atmosferski pritisak i dr.), DNK uzorci za genetičke analize te brisevi kože za skrining na Bd patogen kao i sadržaj želudca za ispitivanje prehrambenih navika životinja.
Prema IUCN-u, vrsta je globalno kategorizirana kao najamnje zabrinjavajuća (LC), dok se u BiH vodi kao osjetljiva (VU). Alpski daždevnjak je na aneksu II Bernske Konvencije (Konvecija za zaštitu evropskih biljnih i životinjskih vrsta) i aneksu IV Habitat direktive (Konvencija za zaštitu globalnog Biodiverziteta). Nema CITES status.
Glavne prijetnje su klimatske promjene i gljivični patogeni Bd/Bsal. U BiH vrsta trenutno nema adekvatnu zakonsku zaštitu.
Projekat će rezultirati doktorskom disertacijom vrlo kratko predstavljenom na ovome linku.
Ovo je prvi projekat BHHU:ATRA po kojem je udruženje dobilo ime. Projekat je podržan od strane Rufford fondacije kroz tri odvojene aplikacije.
